Mons. Eleganti: Ili ste katolik ili niste. Treće opcije nema

Marian Eleganti, biskup u miru Biskupije Chur (Švicarska), odbacio je ideološke kategorije koje se često koriste za svrstavanje vjernika unutar Crkve naglasivši da je netko „ili katolik ili nije“, navodi se u članku za portal „LifeSiteNews“ povodom pokretanja novoga laičkog pokreta koji nastoji obnoviti katolički identitet u skladu s crkvenim Učiteljstvom.

Za ovoga švicarskog biskupa, izrazi poput „konzervativni katolik“, „progresivni katolik“, „reformator“, „tradicionalist“ ili čak fraza „drugi katolici“ – koju je upotrijebio predsjednik Njemačke biskupske konferencije biskup Georg Bätzing – odražavaju pogrješno shvaćanje katoličkoga identiteta. „Ili si katolik ili nisi. Treće opcije nema“, kaže Eleganti. Novi se pokret pojavljuje kako bi obnovio svijest o tome što znači biti katolik „u skladu s vjerom Crkve“.

Učiteljstvo kao mjerilo katoličke vjere

Biskup naglašava da ovlast definiranja onoga što znači biti katolik ne pripada pojedinačnim inicijativama ili crkvenim pokretima, već crkvenomu Učiteljstvu koje svoj autentični izričaj pronalazi u Katekizmu.

„Učiteljstvo je ono koje ispravno tumači vjeru, a ne oni koji uzvikuju: 'Mi smo Crkva!'“, piše on, odbacujući svaki pokušaj redefiniranja nauka na temelju ideoloških stajališta ili većine unutar crkvene zajednice. U tome duhu, on ističe da je vjera Crkve kriterij po kojemu se prepoznaje katolik te da se doktrinarna odstupanja moraju nazvati pravim imenom. „Umjesto da govorimo o drugačijemu načinu bivanja katolikom, točnije bi bilo reći: 'On više nije katolik!'“

„Katolik“ ne treba pridjeve

Eleganti smatra kako dodavanje oznaka riječi „katolik“ iskrivljuje njezino značenje. Kako bi to ilustrirao, uspoređuje takav pojam s namirnicom koja izvana izgleda netaknuto, a iznutra je pokvarena. Prema njegovu mišljenju, izrazi poput „progresivni katolik“ ili „konzervativni katolik“ odražavaju iskrivljena ili nepotpuna tumačenja vjere. „Ono što riječ 'katolik' znači u punome smislu te riječi, ne zahtijeva dodatno objašnjenje“, kaže on, podsjećajući na Kristove riječi: „Neka vaš 'da' bude 'da', a vaš 'ne' – 'ne'.”

Biskup naglašava da pravovjerje (ortodoksija) i ispravno djelovanje (ortopraksija) čine nerazdvojnu cjelinu te da Crkva mora naviještati jasan i nedvosmislen nauk.

Jedna vjera za cijelu Crkvu

Ovaj prelat također odbacuje zamisao da postoje različiti nacionalni oblici katolicizma. Dopuštena raznolikost ograničena je na obrede i liturgijske tradicije, a ne na sadržaj vjere. „Vjera Crkve u Njemačkoj ne razlikuje se od one u Africi“, piše on, ističući da depositum fidei (poklad vjere) ostaje nepromjenjiv te da ga Učiteljstvo vjerno prenosi s naraštaja na naraštaj. U istome duhu, prikazuje svetoga Petra kao stijenu na kojoj počiva Crkva, nasuprot „živomu pijesku“ promjenjivih mišljenja.

Kritika onih koji žele redefinirati doktrinu

U završnome dijelu svojih razmišljanja, Eleganti kritizira one koji žele očuvati katolički identitet, a istodobno promiču doktrinarne ili moralne promjene koje su, po njegovu mišljenju, nespojive s crkvenim naukom. Ove skupine pokušavaju izmijeniti vjeru iznutra koristeći fraze poput „prilagođavanje vremenu“ ili „život u skladu s vremenom“, bez otvorenoga priznavanja da odstupaju od biti katoličkoga nauka.

Umjesto toga, poziva na davanje glasa onima koji žele u potpunosti živjeti vjeru Crkve: „Nećemo više sudjelovati u ovoj zbrci; dat ćemo glas katolicima koji su jednostavno katolici. To se svodi na: ili jesi, ili nisi.“

(kta)