Zagreb: Biskup Komarica slavio misu na blagdan bl. Ivana Merza

Blagdan bl. Ivana Merza svečano je proslavljen u nedjelju 10. svibnja u bogoslužnom prostoru uz baziliku Srca Isusova gdje se nalazi njegov grob od 1977. i u koju je on svakodnevno dolazio na misu posljednjih šest godina svoga života dok je živio i djelovao u Zagrebu, izvijestila je Postulatura bl. Ivana Merza, prenosi IKA.

Svečanu koncelebriranu misu predslavio je banjolučki biskup u miru mons, Franjo Komarica. Pjevao je Akademski zbor bazilike Srca Isusova, a na misi su bili i mnogi Banjolučani koji žive u Zagrebu.

Biskup Komarica u propovijedi je podsjetio kako je papa Benedikt XVI., već druge godine svoga pontifikata – 2007., uvrstio u svojoj apostolskoj pobudnici „Sacramentum Caritatis“ br. 94. i hrvatskog blaženika Merza među 18 velikih svetaca, koji su, kako je naveo, „pružili svjedočanstvo autentičnog života zahvaljujući svojoj euharistijskoj pobožnosti“.

„To je papa Benedikt učinio iz opravdanih razloga, jer je, kako mi je on sam potvrdio kad sam prvi puta bio kod njega u audijenciji, dobro poznavao našeg blaženika iz njegovih pisanih djela. Papa Benedikt mi je također, rekao da se on ‘svaki dan moli blaženom Ivanu Merzu’, koji je za njega ‘izvanredni lik’ i kojega smatra ‘uzorom angažiranog katoličkog laika 21. stoljeća, jer je bio veliki intelektualac i duboki vjernik, istinski pionir ispravno shvaćene koncilske liturgijske obnove’“, istaknuo je biskup Komarica.

Naveo je da je kao mladi katolički laik-intelektualac, Merz oduševljavao brojne mlade, ali i odrasle svoje suvremenike za Krista i Crkvu. Zauzeto je promicao liturgijski život među laicima. Zalagao se za angažirani apostolat vjernika laika, pod vodstvom crkvene hijerarhije. On je tvrdio „da se bez jasnih, velikih načela, koja Crkva svijetu daje, ne može na čvrste temelje postaviti ni jedan pravedan ni human društveni poredak“, rekao je biskup Komarica.

Istaknuo je da je glavna karakteristika Ivana Merza kao katoličkog intelektualca, bila ljubav i odanost prema Crkvi i Kristovu namjesniku na zemlji – papi.

Biskup Komarica prisjetio se kako mu je za vrijeme svjetske Sinode biskupa o Pozivu i poslanju laika u Crkvi i u svijetu, u Rimu 1987. godine, papa Ivan Pavao II., u razgovoru o Ivanu Merzu tada još kandidatu za oltar, sugerirao, „neka se što više među našim vjernicima širi njegovo štovanje i neka što veći broj i svećenika i vjernika-laika dobro upozna njegov divni lik“, o kojemu je on osobno, mnogo toga čuo tijekom Drugoga vatikanskog sabora od tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa, kasnije i kardinala Franje Šepera.

Primjećujući kako se često govori o novoj evangelizaciji koja se provodi osobito u nekim umornim pa i zamrlim dijelovima Kristovog Mističnog tijela, Njegove Crkve, napose od početka ovog stoljeća i tisućljeća, a koja bi trebala i mogla roditi novim proljećem življenog Evanđelja, biskup Komarica protumačio je da to ovisi mnogo o tome, u kojoj će mjeri vjernici laici biti svjesni svoga krsnog poziva i poslanja i svoje suodgovornosti za plodnost Kristova Evanđelja u suvremenim svijetu. Naveo je da su specifična područja katoličkih laika brak, obitelj, mladež, kultura te društveni, ekonomski i politički život zajednice u kojoj oni žive. Dodao je da pri tome svi u Crkvi trebaju biti svjesni, da je Duh Sveti glavna pokretačka snaga nove evangelizacije, koji ostvaruje jedinstvo među članovima Crkve Kristove.

Na kraju mise zbor je zajedno s vjernicima otpjevao himnu u čast bl. Ivana Merza za koju je glazbu komponirao upravo biskup Komarica još 2003. za beatifikacije bl. Ivana.

Popodnevnu misu slavio je postulator o. Božidar Nagy. U propovijedi je iznio mnoge zanimljive i edifikantne detalje o smrti bl. Ivana koja je uslijedila nakon neuspjele operacije 10. svibnja 1928., prije 98 godina. Rekao je kako je Merz dobio rasvjetljenje da će umrijeti pa je svome duhovniku o. Vrbaneku prije odlaska u bolnicu rekao da svoj život prikazuje Bogu kao žrtvu za hrvatsku mladež. Umro je u prijepodnevnim satima (10,15) u četvrtak u nazočnosti svoga oca i najbližih prijatelja. U 11,30 zvono zagrebačke katedrale zazvonilo je i navijestilo je Zagrebu njegov odlazak s ovoga svijeta. Načinjen je veliki izuzetak, jer katedralno zvono u ono vrijeme zvoni samo kad umre nadbiskup ili koji pomoćni biskup. To je bila samo potvrda koliko je mjesna Crkva cijenila svetačku osobu Ivana Merza i njegovo apostolsko djelovanje. (kta)