Maglaj: Proslava sv. Leopolda Bogdana Mandića

Župa i svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju svečanim misnim slavljem u utorak 12. svibnja proslavili su svog nebeskog zaštitnika. Središnje misno slavlje predslavio je preč. Ilija Orkić, župnik u Odžaku i Doborski dekan, u koncelebraciji 15 svećenika i uz sudjelovanje brojnih vjernika.

Na početku misnog slavlja sve okupljene je pozdravio maglajski župnik vlč. Franjo Tomić. Pozdravio je sve svećenike pristigle na proslavu, osobito propovjednika preč. Iliju te žepačkog dekana preč. Predsraga Stojčevića, te pristigle vjernike iz žepačkog i usorskog kraja kao i sve ostale hodočasnike. Istaknuo je da je to poseban „dan milosti“ za župu i svetište.

Vlč. Ilija Orkić je na početku propovijedi podsjetio na bogatu povijest maglajske župe koja seže još u vrijeme Bosanskog Kraljevstva. Njen trag se gubi u XVII. stoljeću kada nestaje u vrijeme turske vladavine ovim krajevima.

Istaknuo je da sveti Leopold Bogdan Mandić je trajni uzor kako živjeti Evanđelje u svakodnevici. „Sveti Leopold često je govorio da se svetost ne postiže velikim djelima nego vjernošću u malim stvarima. Kada čovjek nastoji savjesno izvršavati svoje obveze i živjeti po Evanđelju, Bog mu daje milost i snagu za život,“ kazao je propovjednik.

„Nadbiskup Josip Stadler krajem 19. stoljeća naređuje župniku u Radunicama da gradi crkvu u Maglaju; imao je u planu podići svetište svetog Ante Padovanskoga. Najprije se mise slave u baraci, a 1919. se gradi crkva. Bit će završena tek 1940. godine, dograđen zvonik, ali nikad neće biti dovršena onako kako je bilo zamišljeno, ni postati svetište svetog Ante.“

Vlč. Ilija je podsjetio da je župa u Maglaju ponovno ustanovljena 1970. godine odvajanjem od župe sv. Ane Radunice. Za župnika tada dolazi Josip Mikić, bivši radunički župnik, a stara crkva trebala je već temeljitu restauraciju ili gradnju nove crkve.

„Vrhbosanski nadbiskup dr. Smiljan Čekada piše 1975. godine svoj posljednji dekret. Uputio ga je Anti Bakoviću, svećeniku Vrhbosanske nadbiskupije koji se nakon dvanaest godina izbivanja (šest godina zatvora i šest godina pastoralnog rada na Kosovu) vratio u svoju Vrhbosansku biskupiju. Imenuje ga župnikom u Maglaju i nalaže gradnju nove crkve. Baković pristaje na gradnju s molbom da crkva bude posvećena Leopoldu Bogdanu Mandiću i postane nadbiskupijsko svetište kad bude kanoniziran. Nadbiskupu se ova ideja jako svidjela. U jesen 1976. srušena je stara crkva u kojoj se već tada počelo slaviti novog hrvatskog blaženika. 'Novo svetište' seli iz ruševina u baraku na tri godine. Gradnja započinje u proljeće 1977. godine. No već 1979. godine u Maglaj stižu hodočasnici, štovatelji sv. Leopolda Bogdana, na otvorenje i posvetu njegova svetišta. Posvetu su obavili sarajevski nadbiskup dr. Marko Jozinović, hvarski biskup Celestin Bezmalinović i otac Pietro Bernardi, generalni postulator za proglašenje Leopolda Bogdana Mandića blaženim i svetim,“ vratio je okupljene vjernike gotovo pol stoljeća u prošlost vlč. Ilija.

Potom je govorio o sv. Leopoldu. „Isus govori svojim učenicima: Ja sam pastir dobri. Pastir dobri poznaje svoje ovce. Isus nas poznaje, zna naše stanje, brige i radosti. I želi da naša vjera raste i donosi plodove. Sveti Leopold je uistinu bio dobri pastir. Sjediti satima i slušati tuđe brige, uživljavati se u njihove rane, hrabriti ih da ustanu… može samo dobar pastir.

'Bog je lijek i liječnik', reći će naš svetac. Dobar pastir izgara za svoje stado. A sv. Leopold je sjedio po deset sati dnevno u ispovjedaonici. Bio je poput ribara ljudi.“

Potom je odžački župnik iznio svjedočanstvo povezano sa sv. Leopoldom i svetištem u Maglaju. „Prošle godine 1. ožujka smo iz Doborskog dekanata došli uz jubilejsku hodočasničku godinu u ovu crkvu. To prigodom sam donio od dvije obitelji milodar svetom Leopoldu koje su mu dali na ime molitve za potomstvo njihove djece. Bili su u braku 10 godina i nisu imali djece. Dana 23. prosinca prošle godine se rodila mala djevojčica. Nedavno sam krstio to dijete i upitao majku što ona misli o tom rođenju, je li bilo što čudesno? Je li sveti Leopold doprinio da se začne i rodi to dijete koje im je donijelo veliku radost? Rekla je kako vjeruje da je svakako milosno vrijeme bilo jer je gotovo godinu dana molila na tu nakano s jednom velikom skupinom vjernika, više tisuća osoba ujedinjenih u molitvi. A ja se ne mogu oteti dojmu da je i Leopold doprinio jer je prije te trudnoće bilo više spontanih pobačaja. I druga nakana s tog hodočašća urodila je plodom. Rodio se jedan dječak kojeg sam nedavno krstio,“ posvjedočio je vlč. Ilija.

Podsjetio je da je u ožujku papa Lav govorio o važnosti ispovijedi za vjernike i svećenike te je tom prigodom istaknuo primjer svetog Leopolda.

„Crkveni zakonik i Katekizam katoličke crkve naglašavaju da svećenici moraju poticati vjernika da pristupaju sakramentu ispovijedi, moraju ih hrabriti, pozivati, a sami uvijek biti pripravni da slave ovaj sakrament kad god to vjernici razložno zatraže (CIC, kan 986). Tako je stavljen jak naglasak na ovaj sakrament. Svećenik ispovjednik je najprije evangelizator, navjestitelj Radosne vijesti. On vrši službu Dobrog pastira koji traži izgubljenu ovcu; vrši ulogu dobrog Samarijanca koji vida rane i liječi bolne; nastoji biti dobri otac koji čeka izgubljenog sina da se vrati sa svog krivog puta... Na koncu, dobro je dati i vlastiti primjer: i sam svećenik se ispovijeda, i svojim primjerom raskajanog grešnika pokazuje da vjeruje u oproštenje i mogućnost popravka.“

Propovjednik je istaknuo da je Leopoldov život bio posvećen sakramentu ispovijedi. „Vjerovao je da je Božje milosrđe veće od svakog grijeha i da čovjek uvijek može započeti iznova. Zato: Ljubi Euharistiju! Središte duhovnog života je sveta misa i Isus u Euharistiji. Tu nalazimo snagu za sve napore i služenje ljudima“. Na kraju je vjernike potaknuo: „Tražimo Božju volju, a ne samo ono što mislimo da je dobro za nas.“

Glazbeni dio euharistijskog slavlja animirao je maglajski župni zbor.

Maglajska župa se za ovogodišnju proslavu pripremila devetnicom i trodnevnicom. Trodnevnicu uoči proslave patrona predvodili su salezijanci iz Katoličkog školskog centra „Don Bosco“ u Žepču.

Svake godine uz vjerski dio župa organizira i kulturne događaje. Ove godine su u Maglaju gostovali tamburaši iz Vareša te je otvorena izložba domaćeg slikara Alojzije Gašparevića Gaše.

Maglajska župa danas broji oko 370 vjernika.

(kta)