Provincijal Kraljević u Bleiburgu slavio misu za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta

U povodu obilježavanja 81. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda iz svibnja 1945., u petak 15. svibnja, u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bleiburgu svečanu euharistiju slavio je provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Tomislav Kraljević, izvijestila je IKA.

Misu su koncelebrirali ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, voditelj Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu fra Pavo Dominković, mjesni župnik mons. Ivan Olip i još nekolicina svećenika.

Uvodeći u misu fr. Tomislav je rekao kako je „ovo mjesto molitve i susreta s Bogom kojemu prinosimo patnju tolikih nevinih. Mjesto gdje želimo moliti za sve žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća, a osobito za sinove i kćeri hrvatskoga naroda koji su nakon rata ubijeni bez suda, bez groba, bez prava na ime, često bačeni u jame i rijeke, izbrisani iz ljudskog sjećanja, ali nikada iz Božjega.“

Tumačeći u homiliji kako kršćanska vjera svoje uporište ima u Božjoj prisutnosti, fr. Tomislav je rekao kako Krist nije ostao iznad povijesti niti je spasio svijet izdaleka. Dodao je da je Božji Sin prihvatio svijet i u radikalnosti događaja otkupljenja dopustio da ga ljudska nepravda osudi, da ga nasilje pogodi, da ga mržnja razapne.

„I upravo na križu, gdje se činilo da zlo pobjeđuje, započelo je otkupljenje svijeta“, pojasnio je dodavši da „stoga, dok molimo za bleiburške žrtve i žrtve križnih putova, ne smijemo gledati samo prema grobovima kojih često nema, nego i prema križu koji stoji nad svakim ljudskim stradanjem. Križ pokazuje da Bog nije odsutan iz ljudske patnje. Bog nije hladan promatrač, Bog je u Kristu postao dionik čovjekove patnje.“

Govoreći kako su Kristovi učenici pozvani biti ljudima istine, fr. Tomislav je poručio da stoga kršćanin ne može pristati na laž, na manipulaciju i na namjerno zaboravljanje te da on zna da istina nije oružje osvete, nego put oslobođenja.

Primjećujući kako živimo u vremenu u kojemu se čini da su vrijednosti postale relativne; istina se prilagođava interesima moćnih, a povijest se istražuje kako bi se opravdala ideologija, fr. Tomislav je istaknuo kako je suvremenom čovjeku zbog toga sve teže probijati se kroz mnoštvo manipulacija, poluistina i nametnutih interpretacija te da to osobito vrijedi za tragedije dvadesetoga stoljeća.

„Bleiburg i križni putovi ostaju jedno od najkrvavijih poglavlja europske povijesti. Ali ono što posebno boli jest činjenica da su desetljećima mnogi morali šutjeti. Nije se smjelo govoriti. Nije se smjelo pitati. Nije se smjelo oplakivati. Žrtve nisu imale pravo ni na sjećanje“, rekao je fr. Tomislav.

Prokomentirao je kako se logika nasilja nastavlja i u našem stoljeću. „Ratovi, progoni, mržnje, manipulacije, poniženja ljudskog dostojanstva – sve su to dokazi da čovječanstvo nije naučilo lekcije povijesti. No, ono što posebno zabrinjava jest činjenica da suvremeni čovjek, premda ga žaloste posljedice ljudskih zala, teško priznaje i njihove uzroke“, primijetio je.

„Promatrajući bleiburšku tragediju, križne putove i stradanja tolikih nevinih ljudi, teško dolazimo do riječi. Kako, s jedne strane, pomiriti vjeru u dobrog i svemogućeg Boga, i s druge strane, tolike strahote zla? Znamo da to nije novo pitanje. Mučilo je ljude svih vremena i mnogi su pokušali dati svoja objašnjenja. Jedan od odgovora dao je i sveti Augustin: ‘Bog je prosudio da je bolje izvući dobro iz zla, nego dopustiti postojanje bilo kakvoga zla.’“, naveo je fr. Tomislav.

Govoreći o misteriju križa na kojem se dogodilo nešto nezamislivo: nasilje je postalo mjestom ljubavi, smrt je postala izvorom života, pojasnio je da Krist nije ostao žrtva ljudske mržnje; svojom slobodnom ljubavlju Krist je preobrazio samu logiku zla. „I upravo zbog toga, pred tajnom ljudske patnje, kršćanin ne može ostati bahat. Ne može olako govoriti o tuđoj boli. Ne može nuditi jeftina objašnjenja. Možda može tek šutjeti i moliti“, primijetio je.

Izrazio je vjeru da je Krist bio uz svaku žrtvu Bleiburga i križnih putova. „Bio je uz svakoga čovjeka koji je umirao bez suda, bez groba i bez ljudske utjehe. Bio je ondje gdje je čovjek mislio da je sve izgubljeno“, istaknuo je fr. Tomislav.

Osvrnuvši se na današnje vrijeme, primijetio je totalitarno skretanje prema dominantnoj liberalno-kapitalističkoj ideologiji, kao mogućem obliku novoga jednoumlja. „Proklamiraju se univerzalna tolerancija i apsolutna sloboda – i mnogi skriveni interesi u tome nalaze svoju korist – ali se istodobno, zastrašujućom učinkovitošću, marginaliziraju oni koji ustraju u tvrdnji da samo istina oslobađa, da se dobro i zlo ne određuju u parlamentarnim dvoranama, da svaka istinska demokracija koja poštuje prava osobe – sva njezina prava – počiva na nepisanim, apsolutnim zakonima koji dolaze odozgor“, rekao je fr. Tomislav.

Poručio je da kršćanin ne smije imati neprijatelja, jer je Krist umro za sve. Ali i da upravo zato kršćanin ne smije odustati od istine, jer bez istine nema ni pomirenja.

„Čovjek pamti površno. Bog pamti s ljubavlju. U njegovu sjećanju neće se izgubiti nijedna žrtva, nijedna kost, nijedna suza, nijedna molitva majke koja je desetljećima čekala sina koji se nikada nije vratio. Zato danas ne stojimo ovdje kao zarobljenici prošlosti. Stojimo kao ljudi nade. Kao ljudi koji vjeruju da istina i ljubav imaju posljednju riječ. Kao ljudi koji vjeruju da uskrsnuće nije samo događaj iz prošlosti, nego obećanje budućnosti“, istaknuo je.

„Neka Gospodin primi sve žrtve križnih putova u svoje milosrđe. Neka izliječi rane hrvatskog naroda. Neka nam podari hrabrost za istinu, snagu za praštanje i mudrost da gradimo mir“, zaključio je provincijal Kraljević.

Dr. Markić je na kraju svima zahvalio na sudjelovanju u misi u čiju nakanu su unijeli i Kristovoj euharistijskoj žrtvi pridružili „sve žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća, a posebice one iz hrvatskog naroda ubijene u najvećem zločinu počinjenom u Europi nakon završetka toga rata“.

Misa je slavljena u organizaciji Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, zajedničkog tijela Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu te austrijske župe Bleiburg. (kta)