Proslavljen patron župe Šimići

Župa Šimići kod Banje Luke svečano je u subotu 27. lipnja 2026. proslavila svoje nebeske zaštitnike, sv. Petra i Pavla, priopćili su iz spomenute župe, prenosi mrežna stranica Banjolučke biskupije.

Iako je tijekom protekloga rata župa bila gotovo u potpunosti raseljena, njezini župljani i danas vjerno pohode svoj rodni kraj. Tako se i na ovom misnom slavlju okupilo oko 450 vjernika među kojima je, uz malobrojne domaće župljane, sudjelovao i velik broj raseljenih vjernika koji su organizirano doputovali autobusima iz Križa i Popovače kao i osobnim automobilima iz različitih krajeva Hrvatske i iz nekoliko europskih država.

Euharistijsko slavlje predslavio je preč. Anton Ćorković, umirovljeni svećenik Požeške biskupije, uz koncelebraciju vlč. Zlatka Matića, upravitelja župe, zatim mons. Ivice Božinovića, preč. Marijana Stojanovića, p. Zvonke Topića, OCSO i fra Tomislava Svetinovića. Misno slavlje svojim skladnim liturgijskim pjevanjem animirale su sestre Klanjateljice Krvi Kristove, a među nazočnima bili su i predstavnici društvenog i kulturnog života: predsjednik Udruge „Šimići“ Pero Radman, gradonačelnik Popovače Josip Mišković, te predsjednik HKDD „Pleter“ Franjo Jukić.

U prigodnoj propovijedi preč. Ćorković približio je svetost i likove sv. Petra i Pavla svakodnevnom kršćanskom životu. Potaknuo je okupljene na nasljedovanje Isusa Krista, Sina Božjega, za kojega su ovi apostolski prvaci svjedočki živjeli, krv svoju prolili i život vječni postigli. Posebno je naglasio važnost očuvanja vjerskog i domoljubnog identiteta, istaknuvši kako Šimićani nisu izgubili svoj korijen unatoč ratu i progonstvu koje su doživjeli, te ih pozvao da ostanu vjerni Isusu Kristu, koji je jedini Spasitelj i Otkupitelj čovječanstva.

Na kraju misnog slavlja domaći župnik vlč. Matić uputio je riječi zahvale svim svećenicima, časnim sestrama i okupljenim vjernicima na dolasku, izrazivši zahvalnost na iskazanoj solidarnosti i nesebičnoj podršci svojoj župi.

Nakon duhovne okrijepe zajedništvo je nastavljeno uz tradicionalnu gozbu ljubavi pod šatorima gdje su evocirane uspomene i učvršćene neraskidive veze raseljenih Šimićana s rodnim krajem. (kta)