Proslavljen patron župe Boće

Vjernička zajednica sv. Antuna Padovanskog - Boće pokraj Brčkog proslavila je 13. lipnja svetkovinu svog nebeskog zaštitnika. Misu je predvodio župnik iz Dragunje vlč. Marinko Mrkonjić uz koncelebraciju župnika vlč. Filipa Maršića i još nekoliko svećenika


Boće pokraj Brčkog · 13. lip. 2026.Crkva u Hrvata

Proslavljen patron župe Boće

Izvor: Nedjelja

Vjernička zajednica sv. Antuna Padovanskog Boće pokraj Brčkog proslavila je 13. lipnja svetkovinu svog nebeskog zaštitnika, prenosi Nedjelja.

Misno slavlje predvodio je župnik iz Dragunje vlč. Marinko Mrkonjić uz koncelebraciju župnika vlč. Filipa Maršića i još nekoliko svećenika.

Na početku sv. mise riječi pozdrava i dobrodošlice nazočnim svećenicima i okupljenim vjernicima uputio je župnik Maršić.

U svojoj homiliji vlč. Mrkonjić osvrnuo se na lik i djelo sv. Ante – čovjeka, redovnika, svećenika, propovjednika i čudotvorca, ispunjenog i vođenog Duhom Božjim. Istaknuo je kako sv. Ante nosi dva naslova koji mu s pravom pripadaju: svetac cijeloga svijeta i jedan od najpopularnijih i najomiljenijih svetaca Katoličke Crkve – zaštitnik siromašnih, bolesnih, trudnica i obitelji, poznat po „Kruhu sv. Ante“ kao konkretnoj brizi i pomoći ljudima u potrebi.

Čovjek snuje, a Bog određuje

Nadalje je progovorio o životu sv. Ante te sv. Leopolda Bogdana Mandića, ističući kako ih, unatoč sedam stoljeća razlike, povezuje narodna mudrost „Čovjek snuje, a Bog određuje“. Objasnio je da je sv. Leopold, rođen u Boki Kotorskoj i odrastao među pravoslavnim kršćanima, od malena sanjao o ekumenizmu i jedinstvu kršćana, a Božja ga je providnost poslala u Padovu gdje je 40 godina ispovijedao. Kazao je da je sv. Antu, koji je rođen u Lisabonu kao obrazovani augustinac, toliko dirnulo mučeništvo petorice franjevaca u Maroku da je pristupio Franjevačkom redu, a bolest i Božja providnost odvele su ga u Asiz i Padovu, gdje je umjesto misionara u Africi postao jedan od najvećih propovjednika u povijesti Crkve. „Svetci su ljudi kao i mi, rođeni u određenoj obitelji, narodu i povijesnim okolnostima. I oni, kao i mi, imaju svoje ljudske želje, planove pa i maštanja“, obrazložio je propovjednik, dodajući kako su svetci prepoznali volju Božju u svome životu i potpuno joj posvetili cijelog sebe.

„Svetac cijeloga svijeta“

Osvrnuo se potom na univerzalnost sv. Ante, ističući kako svetci nisu vlasništvo ni jednog naroda ni vjere. „Upravo su svetci divan primjer Božje ljubavi, dobrote i milosrđa prema svim ljudima, ljubavi koju nitko i ništa ne može ničim ograničiti“, kazao je vlč. Mrkonjić navodeći primjer nerotkinje iz albanskog Ljača koja moli „kod onog svetca što drži bebu“, kao i muslimanskih i pravoslavnih obitelji koje su iskusile uslišanje po zagovoru sv. Ante i to prenose s koljena na koljeno. Istaknuo je i kako „Kruh sv. Ante“ predstavlja „univerzalno poslanje Crkve i nas vjernika, briga za čovjeka u nevolji, po uzoru i primjeru sv. Ante koji je simbol te solidarnosti i nesebične pomoći“.

Zaključujući homiliju, propovjednik je podsjetio kako su svetci uvijek aktualni te kako je poruka sv. Ante, kojemu se milijuni obraćaju kad nešto izgube, mnogo dublja: „iskrenim kajanjem i iskrenom vjerom trebamo zapravo pronaći ono što smo izgubili, a to je nada, nutarnji mir i odnos bliskosti, prijateljstva i povjerenja s Bogom. Neka nam u tome sv. Ante bude uzor i primjer, ali i moćni zagovornik i nebeski zaštitnik.“

Ovogodišnja proslava okupila je veći broj vjernika nego li do sada te je druženje i slavlje nakon sv. mise nastavljeno do kasnog poslijepodneva.

Župa sv. Ante Padovanskog – Boće nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Bosanske Posavine, 20 km zračnom crtom jugozapadno od Brčkog. Daytonskim sporazumom pripada Distriktu Brčko. Župa je utemeljena 1923. odvajanjem pojedinih naselja od Zovika i Brčkog. Crkva je izgrađena 1926. i do sada je nekoliko puta obnavljana.

Prvi i najpoznatiji župnik bio je Izidor Poljak, svećenik i pjesnik, rođen 1883. u Bednji u Zagorju. Za svećenika je zaređen 1907. Nakon osnivanja župe postao je njezin prvi župnik. Gradeći crkvu dobio je upalu pluća i umro 21. kolovoza 1924. (kta)


najnovije