U Prozoru predstavljena knjiga „Sicanje“

U velikoj dvorani prozorskoga Doma kulture u nedjelju, 6. rujna, predstavljena je knjiga „Sicanje“, koja kroz 24 svjedočanstva donosi priče žena o tradicionalnom tetoviranju kože, običaju karakterističnom za katolkinje iz Bosne i Hercegovine. Predstavljanje je okupilo brojne zainteresirane, a program je bio prožet pjesmom, videoprojekcijama, razgovorima i stručnim osvrtima.

Program koji je započeo u 20 sati otvorile su žene HKUD-a Uzdol pjevajući gangu. Uslijedila je videoprojekcija s kazivačicama te uvodni govor moderatorice Biljane Glibo, mag. mus. et ethnol. U prvom dijelu razgovora moderatorice s autoricama Marijom Maračić i Josipom Karačom predstavljena je priča o nastanku knjige, razlozima zbog kojih su žene u središtu istraživanja te širini i dubini teme sicanja.

Ramska etno skupina Čuvarice potom je izvela pjesmu „Jelena“, nakon čega je prof. dr. sc. Šimun Novaković knjigu predstavio s jezikoslovnog i povijesnog aspekta. Posebno se osvrnuo na prostor, jezični i kulturni izričaj ljudi s područja sjeverne Hercegovine i središnje Bosne.

U nastavku su žene HKUD-a Uzdol izvele gangu i bećarac, a teološki pogled na sicanje predstavio je vlč. dr. sc. Branko Jurić. Pritom je naglasak stavljen na činjenicu da se običaj sicanja događao unutar obitelji i lokalnih običaja, kao i u povezanosti s vjerom.

Drugi dio razgovora moderatorice s autoricama donio je više pojedinosti o važnosti mjesnoga jezičnog izričaja kazivačica koji je u knjizi doslovno zapisan te preveden na engleski i njemački jezik. Govorilo se i o svjedočanstvima žena koje su istaknule kako su sretne što imaju sicanje, kao i o osobnom značenju toga običaja za autorice Mariju Maračić i Josipu Karaču.

Završni dio programa obilježili su pjesma, prigodno darivanje, zahvale i zajedničko fotografiranje. Etno skupina Čuvarice izvela je pjesmu „Ruža za drugoga“ nakon čega su autorice uručile prigodne darove nazočnim kazivačicama odnosno predstavnicima njihovih obitelji, kao i drugim sudionicima.

Uoči početka programa gosti su u predvorju Doma kulture dočekani uz piće dobrodošlice, dok je nakon službenog dijela uslijedilo druženje. Sudionici su imali prigodu razgovarati s autoricama i kazivačicama te nabaviti knjigu po promotivnoj cijeni.

U završnom dijelu programa moderatorica Biljana Glibo istaknula je važnost zapisivanja svjedočanstava žena i očuvanja njihovih životnih priča. „Sicanje nije samo znak. Iza svakog znaka stoji žena. Iza svake žene stoji život. Iza svakog života stoji priča. A neke priče, ako ih ne zapišemo, jednostavno nestanu. Zato večeras ne predstavljamo samo jednu knjigu. Večeras vraćamo glas ženama koje su taj glas desetljećima nosile u sebi“, poručila je.

O knjizi „Sicanje“

Knjiga „Sicanje“ donosi 24 svjedočanstva žena o tradiciji sicanja, odnosno običaju tetoviranja kože karakterističnom za katolkinje iz Bosne i Hercegovine, koji su žene nasljeđivale od svojih majki i baka. Knjigu su priredile Marija Maračić i Josipa Karača koje su tijekom ljeta 2019. godine zabilježile svjedočanstva o običaju tetoviranja koji je kroz generacije bio povezan s vjerom, pripadnošću i očuvanjem identiteta.

Terenski zapisi nastali su u susretu s 19 žena u ramskom kraju, odnosno u župama Rumboci, Rama-Šćit i Uzdol, te s pet žena u kakanjskom kraju, u župi Kraljeva Sutjeska.

Svjedočanstva su u knjizi zapisana na hrvatskom jeziku, odnosno regionalnom dijalektu sjeverne Hercegovine i središnje Bosne, uz prijevode na engleski i njemački jezik.

Autorica Marija Maračić, mag. hist. art., potječe iz župe Kraljeva Sutjeska na području općine Kakanj, a danas živi u Clevelandu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je 2016. godine magistrirala povijest umjetnosti. Josipa Karača, mag. paed., potječe iz Donje Vasti u župi Uzdol na području općine Prozor-Rama. Godine 2014. diplomirala je pedagogiju u Innsbrucku u Austriji, gdje danas živi i radi kao trenerica u obrazovnom centru za gluhe i nagluhe osobe.

Knjiga „Sicanje“ dostupna je za narudžbu u trima regijama u kojima živi većina Hrvata i njihovih potomaka – u Bosni i Hercegovini, državama Europske unije i Sjevernoj Americi. (kta/m.r.)