Linz - St. Radegund, Pon, 18. Ožu. 2013.
U subotu, 16. ožujka u 100. - oj godini života u krugu svoje obitelji u mjestu St. Radegund u gornjoj Austriji preminula je udovica Blaženog Franza Jägerstättera Franziska Jägerstätter. Austrijanka, Franziska Jägerstätter, proslavila je prije nekoliko dana 100. godinu života. Rođena je 4. ožujka 1913. godine u mjestu Hochburg. Na Veliki četvrtak, 9. travnja 1936. vjenčala se je za tada 29. godišnjeg Franza Jägerstättera s kojim je rodila tri kćeri. Franz je nepravomoćno i lažno od nacionalnih socijalista osuđen i ubijen 9. kolovoza 1943. u Brandenburgu. Tada je morala othraniti svoje tri kćeri, te voditi seosko imanje. Franziska kaže da je to za nju bio najduži Veliki petak, a da sada misli da je sve bliža Uskrsu. Nakon što je imanje predala najstarijoj kćeri Rosaliji, posvetila se je radu u župi. Franziska je preko 30 godina bila sakristanka u župnoj Crkvi u St. Radegund, vršila je službu lektora misnih čitanja, bila je izvanredna djeliteljica svete pričesti, predmoliteljica, a vodila je i grupu katoličkog ženskog pokreta. Franziska je iza sebe ostavila 14 unučadi i 17 praunučadi. 30. lipnja 2010. godine dobila je i papinsko odlikovanje "Pro Ecclesia et Pontifice" koje joj je uručio biskup u Linzu mons. Dr. Ludwig Schwarz.
Posljednje vrijeme živjela je kod svoje kćerke Maria Dammer (73) i zeta Hermanna. Osim Marije, imala je još dvije kćeri Rosalia (74) i Aloisia (72). Franziska je nedavno kazala da joj molitva i vjera u životu jako puno znače i da su joj mnogo pomogli, a da joj je posebna milost bila kada je 2007. godine tada kao 94. godišnjakinja nazočila sa svoje sve tri kćeri u katedrali u Linzu na beatifikaciji svoga muža Franza koji je bio laik, suprug, otac, mučenik, a sada je blaženik. Od milja je svoga muža zvala nadimkom “Franzl”.
Njezin blagopokojni suprug, sada Blaženi Franz Jägerstätter rođen je 20. svibnja 1907. godine u Gornjoj Austriji u mjestu St. Radegund, nedaleko od granice s Njemačkom Bavarskom od roditelja Rosalia Huber i Franz Bachmeier, tako da se je prvo zvao Franz Huber. Budući da su mu roditelji bili siromašni da bi se vjenčali, Franz je odrastao kod svoje bake Elisabeth Huber. Njegova majka udala se je 19. veljače 1917. godine za Heinricha Jägerstättera koji je Franza onda i posvojio. U ljeto 1927. godine radio je Franz na farmi seoskog imanja u mjestu Teising, a kasnije do 1930. godine kao rudar u mjestu Eisenerz. Nažalost je brzo ostao bez posla, skoro je izgubio vjeru pa je htio ući u jedan samostan. Međutim, njegov župnik Josef Karobath, savjetovao mu je da ostane u svijetu, da ostane na selu i da piše pjesme. Kad mu je očuh preminuo 8. svibnja 1933. godine naslijedio je seosko imanje.
Prvog kolovoza 1933. godine dobio je vanbračno dijete, koje je priznao, o djetetu se brinuo, posjećivao i veoma volio. Bila je to djevojčica krsnim imenom Hildegard koju je dobio sa Theresia Auer. Vjenčao se je na Veliki četvrtak, 9. travnja 1936. godine s današnjom Franziskom, rođenom Schwaniger, s kojom je kasnije imao tri kćeri: Rosalia (* 1937), Maria (* 1938) i Aloisia (* 1940). Umjesto bračnog putovanja otišli su na hodočašće u Rim. Nakon vjenčanja često je inspiriran pobožnostima njegove supruge sudjelovao na svetoj misi, dnevno čitao Bibliju, katoličku literaturu, a posebno je iščitavao životopise svetaca. Nakon spajanja Austrije u Njemačko carstvo 12. ožujka 1938. godine odbio je ponuđeno mu mjesto gradonačelnika. U župi su Franza i Franzisku poznavali kao praktične vjernike katolike koji su se svaki dan pričešćivali. Franz je bio gorljivi protivnik nacističke ideologije i svega što se protivilo katoličkim načelima. Bio je obični laik, mladić nestašne mladosti, a potom uzoran otac i suprug. Na svetkovinu Bezrešnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 1940. godine ušao je zajedno sa u Franjevački svjetovni red (OFS) u mjestu Enns. Od ljeta 1941. godine bio je sakristan u svojoj župi te je tako mogao svaki dan biti na svetoj misi. Preminuo je u 36 godini života, jer je pružio otpor savjesti, odbio je odazvati se pozivu za mobilizaciju uz obrazloženje da kao katolik ne može prihvatiti Hitlerovu ideologiju i stupiti u nepravedan rat. Odbio je poziv svjestan da će ga to stajati života. Pogubljen je u Brandeburgu na rijeci Havel 9. kolovoza 1943. godine u 16 sati. Žarko je želio svjedočiti svoje opredjeljenje za Boga, a njegova je nepokolebljiva vjera omogućila da životom potvrdi svoju vjernost Bogu. Prihvaćanje mučeničke smrti bilo je dakle u skladu s njegovim življenjem i svjetonazorom, zato je svjesno i dragovoljno za Boga dao život, a njegova je dosljednost veliko svjedočanstvo. Proces kanonizacije započeo je 1997. godine na biskupijskoj razini. U katedrali (Mariendom) u Linzu u Austriji u petak 26. listopada 2007. godine blaženim je proglašen Franz Jägerstätter. Mjesni biskup Ludwig Schwarz predvodio je liturgijski obred, a uime pape Benedikta XVI. na svečanosti beatifikacije sudjelovao je kardinal Jose Saraiva Martins, pročelnik Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih. Spomendan mu se slavi na dan njegova krštenja 21. svibnja, budući da se dan njegove smrti 9. kolovoza poklapa sa spomendanom sv. Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein), zaštitnice Europe. (kta/f.p.)
Sarajevo, Sri, 31. Pro. 2025.
Sub, 22. Vel. 2025.
Sarajevo, Pon, 17. Vel. 2025.
Koraće u Bosanskoj Posavini, Sub, 15. Vel. 2025.
Slavonski Brod, Uto, 11. Vel. 2025.
Krašić, Pon, 10. Vel. 2025.
Mostar, Sub, 08. Vel. 2025.
Sub, 01. Vel. 2025.
Colombo, Čet, 13. Vel. 2025.
Como, Čet, 13. Vel. 2025.
Vatikan, Čet, 13. Vel. 2025.
Bruxelles/Beč/Goma, Čet, 13. Vel. 2025.