Tisuće vjernika na Kedžari proslavilo Divin dan

Po drevnoj ramskoj tradiciji, prve nedjelje nakon blagdana sv. Petra i Pavla, na Kedžari se obilježava “Divin dan”, dan posvećen Divi Grabovčevoj. Tako je bilo i danas. Na Kedžari se okupio veliki broj  vjernika iz brojnih dijelova BiH i susjedne Hrvatske. Kao i prethodnih, i ove je godine obilježavanje "Divinog dana“ započelo misom Uočnicom, koju je predvodio fra Andrija Jozić, ramski gvardijan, piše Ramski internet portal. 

Danas, na "Divin dan“ uz suslavlje brojnih svećenika, svečanu Svetu Misu predvodio je i pod njom propovijedao biskup dr. Pero Sudar. Euharistijsko slavlje svojim pjevanjem uveličale su Etno skupina „Čuvarice“, a Divin pozdrav govorila je Monika Džidžić.

Posljednjih nekoliko godina povećava se broj hodočasnika na grob Dive Grabovčeve. Osim Ramaca, na Kedžaru su hodočastili i vjernici iz susjednih općina: Uskoplja, Bugojna, Jablanice, Konjica, Tomislavgrada, Livna, Središnje Bosne, kao i oni iz hercegovačkih mjesta: Posušja, Širokog Brijega, Ljubuškog, Gruda, Mostara…

Kroz usmenu predaju i knjigu Ćire Truhelke, Diva Grabovčeva odavno je "prešla" granice Rame, a i dan posvećen njoj prešao je granice kako Rame, tako i BiH. Diva Grabovčeva treba biti uzor mnogima, posebno mladim generacijama koje se polako gube u vremenu i prostoru.

Legenda o Divi Grabovčevoj

Kedžara je katoličko hodočasničko mjesto na planini Vran, ponad Poljā, uz Put spasa koji vodi prema Rami.

Prostor je to u kojem se nalazi groblje, a u njemu grob i spomenik katoličkoj mučenici iz Hrvatskoga naroda, Divi Grabovčevoj iz Varvare u Rami. O Divi Grabovčevoj napisane su brojne pjesme, od kojih je možda najpoznatija ona popularnog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, opera, guslarske pjesme, snimani amaterski filmovi, a i brojne ulice nose njezino ime, studentski dom u Zagrebu, no, legenda o njoj je samo jedna, a na osnovu nje je nastalo sve drugo.

Godine 1909. fra. Jeronim Vladić je radi znanstvene potvrde cijele priče o Divi Grabovčevoj pozvao poznatoga Hrvatskoga arheologa Ćiru Truhelku da analizira kostur i utvrdi potrebite činjenice. Kosti su prenešene u Split gdje je daljnjim istraživanjem utvrđeno kako se radi o kosturu djevojke starosti 16 ili 17 godina, neobično pravilno građene lubanje i iznimno pravilnih crta iste kao i o vrlo proporcionalno i skladno građenome skeletu, iz čega je Truhelka zaključio da se može potvrditi teza kako se radilo o iznimno lijepoj osobi.

Skupa s cjelokupnim prostorom Parka prirode Blidinje, fra. Petar Krasić revitalizirao je i popularizirao hodočašće na Divin grob.

Pored toga, daljnjim istraživanjem utvrđeno je kako je Diva živjela negdje u drugoj polovici 17. st. Nakon završenih analiza i obuhvatnog istraživanja, Divine kosti vraćene su na Kedžaru, a grob je obilježen drvenim križem i velikim stećkom, a 1998. godine poznati hrvatski kipar Kuzma Kovačić izradio je mjedeni kip Dive u stvarnoj veličini te na njemu napisao: “Zlo u mraku ima oči, ali na svjetlu oslijepi. Divi, daru svjetla, Rama 1998.” Skupa s cjelokupnim prostorom Parka prirode Blidinje, fra. Petar Krasić revitalizirao je i popularizirao hodočašće na Divin grob. (kta/rama-prozor.info)