Teška oštećenja drevnih arheoloških nalazišta u Siriji

Arheološka nalazišta u Siriji pljačkana su tijekom građanskog rata u većem opsegu nego što se prije znalo. To je zaključak studije satelitskih snimaka koju je nedavno objavilo Sveučilište Dartmouth u Hanoveru, SAD, izvijestila je KNA. Autori su opseg pljačke korištenjem teških strojeva na sjeveru zemlje opisali kao posebno alarmantan. Značajnu odgovornost pripisali su turskim oružanim snagama.

Prema toj analizi uzoraka 116 od 199 arheoloških nalazišta bilo je izloženo pljački tijekom posljednjih godina rata, odnosno 59 posto. U ranijoj studiji za više od 2640 nalazišta između 2011. i 2016., istraživači su utvrdili stopu pljačke od 13,4 posto pri kojoj pojedinci vrše iskapanja u potrazi za pojedinačnim nalazima. Autori pripisuju porast ilegalnog lova na blago slabljenju vojnih neprijateljstava, zajedno s kolapsom vladavine prava i očajnom ekonomskom situacijom mnogih Sirijaca.

Studija opisuje upotrebu buldožera u pljački kao novi fenomen. Iako je uništenje značajnih nalazišta u dijelovima Sirije pod turskom okupacijom između 2019. i 2024. godine već bilo prijavljeno, opseg štete do sada nije bio prepoznat. Gotovo svako važno antičko arheološko nalazište u regiji je pogođeno, posebno u dolini Afrin i u pretežito kurdskim područjima oko grada Kobanija. "Turske oružane snage snose veliku odgovornost za omogućavanje ili dopuštanje takvog uništavanja tijekom okupacije ovih regija", navodi se u izvješću.

Osim pljačke, najštetniji utjecaj je vojno korištenje povijesnih mjesta za postavljanje oružje, bunkere i logora. Drevni gradovi i utvrde obično se nalaze na strateški važnim geografskim lokacijama. Radi bolje preglednosti terena zaraćene strane u sirijskom ratu ponekad su postavljale položaje za tenkove i topništvo na drevnim ruševinama i pri tome poravnavale tlo. To je rezultiralo "ekstremnom štetom" na tim arheološkim nalazištima.

(kta)