SAD: Mlađi svećenici daleko konzervativniji od starijih svećenika

Snažna generacijska podjela u političkim stavovima među katoličkim svećenicima u Sjedinjenim Američkim Državama ponovno je potvrđena u istraživanju iz 2025. koje pokazuje da su mlađi svećenici daleko konzervativniji od starijih svećenika, piše CNA.

Nacionalnu studiju katoličkih svećenika, objavljenu 14. listopada, naručio je ''Katolički projekt'' na Katoličkom sveučilištu ''Amerike'', a proveo Gallup. Istraživači su anketirali iste svećenike koji su anketirani u istraživanju ''Katoličkog projekta'' iz 2022. kako bi ispitali stavove američkog svećenstva.

Prema tom izvješću istraživanje iz 2025. "blisko odražava" nalaze iz 2022. i pokazuje "jasan generacijski pomak od liberalne samoidentifikacije".

Oko 51% svećenika zaređenih 2010. ili kasnije reklo je da su njihovi politički stavovi konzervativni ili vrlo konzervativni. Još 37% reklo je da su umjereni, a preostalih 12% liberalni ili vrlo liberalni.

Među svećenicima zaređenim između 2000. i 2009. godine, 44% je bilo konzervativno ili vrlo konzervativno, a 44% umjereno. Ponovno, samo 12% svećenika zaređenih u tim godinama reklo je da su liberalni ili vrlo liberalni.

Svećenici zaređeni između 1990. i 1999. naginju konzervativcima, ali u manjoj mjeri, pri čemu 38% kaže da su donekle konzervativni, 34% se izjašnjava kao umjereni, a 26% da su liberalni ili vrlo liberalni.

Za svećenike zaređene u prethodnom desetljeću, od 1980. do 1989., konzervativizam opada na oko 22%, a 36% sebe naziva umjerenima. Oko 40%, dakle većina, identificira se kao liberalni ili vrlo liberalni.

Svećenici zaređeni prije 80-ih su daleko liberalniji. Većina svećenika zaređenih između 1975. i 1979., njih oko 53%, kaže da su ili liberalni ili vrlo liberalni. Oko 34% je umjereno, a 11% konzervativno. Oko 61% svećenika zaređenih prije 1975. reklo je da su liberalni ili vrlo liberalni, 25% umjereni, a 13% konzervativni.

Teološke sklonosti svećenika slijedile su sličan obrazac, s još oštrijim padom teološkog progresivizma, prema podacima spomenutog istraživanja. Oko 70% svećenika zaređenih prije 1975. nazivalo se teološkim progresivcima, a samo 8% svećenika zaređenih 2010. ili kasnije reklo je isto.

Oko 70% najmlađih svećenika izjašnjava se kao konzervativni/ortodoksni ili vrlo konzervativni/ortodoksni po teološkim pitanjima.

Generacijski jaz i u pastoralnim prioritetima

Politički i teološki pomaci prelijevaju se i u generacijske podjele oko toga kojim bi pitanjima Crkva trebala dati prioritet: klimatske promjene, LGBTQ osobe i sinodalnost.

Što se tiče klimatskih promjena, 78% svećenika zaređenih prije 1980. reklo je da bi to trebao biti prioritet kao i 61% svećenika zaređenih između 1980. i 1999. godine. Samo 35% svećenika zaređenih 2000. ili kasnije se složilo sa starijim kolegama.

Trend je sličan po pitanju LGBTQ osoba: 66% svećenika zaređenih prije 1980. godine to nazivaju prioritetom, dok 49% svećenika zaređenih između 1980. i 1999. te samo 37% svećenika zaređenih 2000. ili kasnije se slaže s tim.

Sinodalnost je također popularna među starijim svećenicima, a 77% onih koji su zaređeni prije 1980. nazivaju je prioritetom. Oko 57% svećenika zaređenih između 1980. i 1999. kaže isto, ali samo 37% svećenika zaređenih 2000. ili kasnije se slaže sa starijim kolegama.

Neka pitanja pokazuju manje generacijske podjele. Na primjer, 93% svećenika zaređenih prije 1980. vidi imigraciju i pomoć izbjeglicama kao prioritet, kao i 82% zaređenih između 1980. i 1999., a 74% zaređeno 2000. ili kasnije. Također, 98% svećenika zaređenih prije 1980. vjeruje da su siromaštvo, beskućništvo i nesigurnost prehrane prioriteti, kao i 92% zaređenih između 1980. i 1999., te 79% zaređeno 2000. ili kasnije.

Postoji generacijska podjela i oko toga jesu li euharistijsko klanjanje pred Presvetim ili pristup tradicionalnoj latinskoj misi prioriteti, pri čemu su mlađi svećenici više usredotočeni na ta pitanja.

Oko 88% svećenika zaređenih 2000. ili kasnije vidi euharistijsko klanjanje kao prioritet, kao i 66% onih koji su zaređeni između 1980. i 1999. te 57% zaređenih prije 1980. Oko 39% svećenika zaređenih 2000. ili kasnije vidi pristup latinskoj misi kao prioritet, ali samo 20% svećenika zaređenih između 1980. i 1999. i 11% svećenika zaređenih prije 1980. slaže se da je to prioritetno pitanje.

(kta)