Ratni sukobi uzrokuju više raseljavanja nego prirodne katastrofe

Suočeni s ratom koji izbija pred njihovim vratima ili klimatskim promjenama koje prijete životima, ljudi napuštaju svoje domove. Najčešće pokušavaju ostati unutar granica svoje zemlje, ostavljajući duga i rizična putovanja, poput onih u Europu, onima koji imaju snage i sredstava za to. Diljem svijeta, broj interno raseljenih osoba prisiljenih tražiti utočište daleko od svojih domova ostaje vrlo visok, prenio je ekai.

Dramatično desetljeće

Procjenjuje se da je krajem 2025. u 104 zemlje bilo 82,2 milijuna raseljenih osoba. To je dvostruko više nego prije deset godina kada je zabilježeno 38,9 milijuna. Dramatična novost je u tome što su danas nasilje i oružani sukobi razorniji od sila prirode. Prošle godine sukobi su prvi put u povijesti uzrokovali rekordne migracije stanovništva (32,3 milijuna novih ili ponovno raseljenih) nadmašujući one uzrokovane prirodnim katastrofama (29,9 milijuna). To potvrđuje najnovije globalno izvješće koje je objavio Centar za praćenje unutarnjeg raseljavanja u Ženevi (IDMC), jedan od najautoritativnijih izvora podataka o toj temi.

Broj raseljavanja zbog ratova raste

Pomak prema uzrocima nasilja uzrokovanog ljudskim djelovanjem bio je brz: unutarnje raseljavanje uzrokovano izbijanjem ratova poraslo je za 60% u odnosu na 2024. godinu. To je izravna posljedica napada na Iran (tzv. Dvanaestodnevni rat u lipnju 2025.) tijekom kojeg je IDMC zabilježio oko 10 milijuna raseljavanja unutar granica zemlje u samo nekoliko dana, ali i intenziviranja sukoba između sigurnosnih snaga i naoružane skupine M23 u Demokratskoj Republici Kongo, gdje je zabilježeno 9,7 milijuna slučajeva raseljavanja. "Nikada prije nismo vidjeli toliki broj raseljavanja povezanih s sukobima," komentirao je Tracy Lucas, direktor IDMC-a. "Često su to isti ljudi koji su prisiljeni više puta napuštati svoje domove."

Kongo, Sudan, Iran

S jedne strane, izvještaj procjenjuje svaki slučaj koji uzrokuje bijeg osobe, možda više puta tijekom nekoliko mjeseci, ali s druge strane, uzima u obzir i ukupan broj ljudi koji žive kao raseljene osobe na kraju svake godine. "Od Demokratske Republike Kongo do Sudana, od Irana do Libanona, svjedočimo daljnjem porastu milijunskog broja raseljenih osoba koje se pridružuju dosadašnjim rekordnim brojkama," rekao je Jan Egeland, glavni tajnik Norveškog vijeća za izbjeglice, čiji je dio IDMC. Izvješće navodi da su borbe u i oko gradova poput Gome u Demokratskoj Republici Kongo, El-Fashera u Sudanu i Teherana u Iranu imale značajan utjecaj na globalne podatke.

Blagi pad broja izbjeglica

U usporedbi s 2024. godinom broj zemalja s raseljavanjem povezanim s međunarodnim sukobima porastao je sa šest na trinaest. Ne bježe samo iz Ukrajine, Pojasa Gaze ili Libanona. Tu su i oni koji bježe zbog eskalacije graničnih napetosti između Kambodže i Tajlanda, Pakistana i Afganistana te Pakistana i Indije. Međutim, gotovo polovica svih ratom raseljenih osoba živi u samo pet zemalja, pri čemu Sudan treću godinu zaredom prima najveći broj raseljenih osoba. Slijede Kolumbija, Sirija, Jemen i Afganistan.

Iako je broj interno raseljenih osoba (uključujući one uzrokovane ratovima i prirodnim katastrofama) vrlo blizu povijesnog vrhunca zabilježenog 2024., ove godine zabilježen je ipak blagi pad. To nije nužno dobra vijest jer je ovaj pad dijelom posljedica povrata u domove koji su se dogodili u visokorizičnim ili vrlo nesigurnim uvjetima u pogledu dostupnosti osnovnih usluga (kao u nekim područjima Sudana i Sirije). Izvješće IDMC-a također se fokusira na sukob u Pojasu Gaze koji je 2025. rezultirao s gotovo 2,7 milijuna raseljavanja (govori se o promjeni lokacije, ne o broju ljudi). Taj broj, smanjen je u usporedbi s 3,2 milijuna u 2024. godini.

Interno raseljene osobe riskiraju ostati u toj situaciji dugo vremena ako još uvijek postoje nepremostive prepreke na putu do istinskog mira. Čak i nakon prekida vatre i sklapanja mira, trajni kraj raseljavanja stanovništva mogao bi zahtijevati godine čekanja i dugotrajne patnje.

(kta)