Progon Crkava u Armeniji

Izaslanstvo kršćanske organizacije za ljudska prava Christian Solidarity International (CSI) boravilo je početkom veljače u Armeniji s ciljem istraživanja stanja vjerskih sloboda i postupaka države protiv Armenske apostolske crkve. Razlog su izvještaji o zatvaranju nekoliko biskupa, svećenika i drugih crkvenih službenika, kao i druge državne mjere koje, prema mišljenju CSI-ja, krše odvojenost Crkve od države i temeljna ljudska prava.

Misija je završila zajedničkom tiskovnom konferencijom u Erevanu s Armenskim centrom za politička prava (ACPR) na kojoj je predstavljen pravni izvještaj o kampanji države protiv Crkve. Cilj izaslanstva CSI-ja je skretanje pozornosti na sve goru situaciju vjerskih sloboda i poticanje međunarodnih aktera da izvrše pritisak na armenske vlasti.

Armenska apostolska crkva mora se sastajati u inozemstvu zbog progona

Nekoliko duhovnih vođa privedeno je od lipnja 2025. godine, a uhićeni su i desetci pripadnika ove Crkve. Predsjednik CSI-ja John Eibner govorio je o „depresivnome znaku“ za budućnost. „Ako Vlada saveznika SAD-a može tako otvoreno pokušati preuzeti kontrolu nad jednom od najstarijih Crkava na svijetu, a da se ne suoči s međunarodnim protivljenjem, to će postaviti mračan presedan za autoritarne vlade diljem svijeta“, rekao je Eibner. Zbog napete situacije Armenska apostolska crkva premjestila je svoj planirani susret biskupa u Austriju. CSI poziva na povratak vladavine prava i poštivanje crkvene autonomije.

Pashinyan želi smijeniti poglavara Armenske crkve

Armenska Vlada pod vodstvom premijera Nikola Pashinyana optužuje vodeće klerike zemlje za pokušaj državnoga udara i hibridno ratovanje pod stranim utjecajem. Armenska tajna služba predstavila je dokumente koji bi trebali dokazati da su predstavnici Crkve imali KGB-ovsku prošlost. Cilj je svrgavanje katolikosa Karekina II. Pashinyan također spočitava nedostatak moralnoga integriteta pojedinih svećenika. Četvorica nadbiskupa već su privedena, uključujući nadbiskupa Mikaela Ajapahyana i Bagrata Galstanjana. Potonji je optužen da je igrao ključnu ulogu u pokušaju državnoga udara iako tajne službe navode da su dokazi dvojbeni. Dokazano je da su dijelovi inkriminirajuće audiosnimke montirani, čime je iskrivljen smisao.

Politički progon zbog navodnoga političkog uplitanja

Dok Vlada pokušava inkriminirati crkvene dužnosnike zbog navodne KGB-ove prošlosti iz 1980-ih, do sada nije uspjela pružiti nikakve dokaze o trenutnim vezama sa stranim obavještajnim službama. Moralne optužbe i moguća obnova Armenske apostolske crkve ne spadaju u nadležnost države, već se moraju riješiti unutar same Crkve.

Represije ne treba promatrati izolirano, već u geopolitičkome kontekstu. Vlada koristi narativ o navodnim stranim utjecajima, posebice Rusije, kako bi legitimizirala svoje postupke, dok zapadne države i mediji uglavnom šute ili naglašavaju vanjskopolitičku orijentaciju Armenije. CSI upozorava kako ova dinamika ne samo da ugrožava vjersku slobodu, već također utječe na demokratski razvoj i društvenu ravnotežu u Armeniji.

Nadbiskup Bagrat Galstanyan vodio je pokret građanskoga neposluha prije uhićenja. Armenska apostolska crkva smatra se posljednjom zagovornicom za više od stotinu tisuća izbjeglica iz Gorskoga Karabaha koji su postali žrtve etničkoga čišćenja koje ondje provodi susjedni Azerbajdžan.

(kta)