Predstavljena knjiga „Povijest škola Sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880.-1945.)“

Znanstvena monografija dr. sc. Viktorije Košak „Povijest škola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880.–1945.)“, objavljena u sunakladništvu Hrvatskog instituta za povijest, Klanjateljica Krvi Kristove i Kršćanske sadašnjosti, predstavljena je u utorak 28. listopada u prostorima Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, izvijestila je IKA.

Okupljene su pozdravili pomoćnik ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić, regionalna poglavarica Klanjateljica Krvi Kristove Regionalne uprave Zagreb s. Matija Pavić i zamjenica glavnog urednika Kršćanske sadašnjosti Maja Petranović, a o knjizi su govorili recenzenti dr. sc. Tihana Luetić i dr. sc. Hrvoje Petrić. Regionalna poglavarica s. Marija u pozdravu je zahvalila autorici Košak što je svojom knjigom i istraživačkim radom o djelovanju redovnica „uspjela oživjeti sjećanje i darovati na uvid u rad marljivih i gorljivih, Bogu predanih žena, koje su u teškim uvjetima života mislile na dragog bližnjega od njegove najranjivije dobi“.

Istaknula je da je knjiga „važan doprinos u rasvjetljavanju uloge redovnica i Crkve, konkretno naše zajednice, u socijalno – odgojnoj dimenziji društva koje je tada bilo opustošeno osmanlijskom vladavinom, i nakon što su sestre uložile sve napore da bi djeci i mladima posredovale moralne vrijednosti, školsku i kulturnu izobrazbu, osobito siromašnijima – u komunističkom režimu sve biva uništeno”.

„Sretne smo jer s Kristom sudjelujemo u njegovom otkupiteljskom djelu, jer odgajati je jedan od izraza našega poziva”, rekla je, među ostalim, s. Marija. „Zgrade se grade i ruše, ali ono što ostaje je usađeno u ljudsku dušu – ostaje vječno – jer duša pripada Stvoritelju svome. To je nagrada sestrama za njihov nesebičan odgojni rad, kako onda, tako i danas”, zaključila je, podsjetivši na okolnosti nastanka njihove Družbe u Italiji, početkom 19. stoljeća u vrijeme sv. Gaspara del Bufala i sv. Marije de Mattias, kao i na dolazak prvih sestara 1879. na područje Banje Luke te ulogu njihove prosvjetne djelatnosti u Bosni i Hercegovini.

Recenzent knjige dr. Petrić rekao je da je knjiga „rezultat višegodišnjeg autoričina rada u arhivima i knjižnicama, ali i želje da se, nakon više od stoljeća djelovanja redovničkih škola u Bosni i Hercegovini, taj važan segment kulturne i prosvjetne povijesti prikaže sustavno, cjelovito i dokumentirano“. „Povijest obrazovanja nije samo skup činjenica i datuma, nego i priča o ljudima — o sestrama koje su predavale, o onima koji su učili, o zajednicama koje su se razvijale oko škola“, rekao je dr. Petrić, podsjetivši da je „povijest školstva u Bosni i Hercegovini bogata i slojevita, ali i uvelike neistražena kada je riječ o katoličkim konfesionalnim školama, osobito onima koje su vodile ženske redovničke zajednice“.

Osvrnuvši se na povijesni okvir i ulogu Klanjateljica, osobito u vrijeme dolaska Austro-Ugarske vlasti, kada započinje razdoblje modernizacije školstva, koje prelazi iz isključivo konfesionalnog u državni okvir, dr. Petrić je podsjetio da Klanjateljice otvaraju jedanaest osnovnih škola i pet viših djevojačkih, odnosno građanskih škola te jednu realnu gimnaziju.

„Te su škole, često s pravom javnosti, osim katoličke djece upisivale i djecu drugih vjeroispovijesti, što svjedoči o njihovu otvorenom i uključivom pristupu. Njihovo djelovanje nije bilo ograničeno samo na poučavanje, nego je obuhvaćalo i bogat izvanškolski život: tečajeve stranih jezika, glazbe, ručnih radova, organiziranje kazališnih predstava, izložbi i djevojačkih društava. Na taj su način škole Klanjateljica postale žarišta kulturnog života i nositeljice prosvjetnog napretka u sredinama u kojima su djelovale“, rekao je dr. Petrić, nadodavši da „knjiga ne prikazuje samo djelovanje škola Klanjateljica nego i vrednuje njihov doprinos razvoju modernog osnovnog i srednjeg školstva u Bosni i Hercegovini. Klanjateljice su svojim školama dale posebno mjesto u procesu opismenjavanja, odgoja i obrazovanja, osobito ženske mladeži, u vremenu kada su obrazovne mogućnosti za žene bile izuzetno ograničene“, istaknuo je, među ostalim, dr. Petrić. (kta/ika)