Pozdravna riječ nadbiskupa Hranića na kraju Mise i uvođenju u službu nadbiskupa Vukšića

Liturgijsko uvođenje u službu nadbiskupa metropolita vrhbosanskog mons. Tome Vukšića, katedrala Srca Isusova u Sarajevu - 12. ožujka 2022.


Sarajevo,  sub, 12. ožu. 2022.

Pozdravna riječ nadbiskupa Hranića na kraju Mise i uvođenju u službu nadbiskupa Vukšića

Na kraju Euharistijskog slavlja i liturgijskog uvođenja u službu nadbiskupa metropolita vrhbosanskog mons. Tome Vukšića, pozdravnu riječ uputio je nadbiskup metropolit đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić. Čestitku nadbiskupa Hranića upućenu u ime svih biskupa prenosimo u cijelosti:

 

 

Dragi nadbiskupe Tomo!

Vrhbosanska nadbiskupija, sa svojom slavnom i burnom te krvavom poviješću, čiji početci sežu seže u 9. stoljeće, predstavlja snažnu crkvenu poveznicu čitavog hrvatskog naroda i njegove kršćanske, osobito srednjovjekovne povijesti. Sve do 16 stoljeća ta je biskupija povezivala Splitsku, a zatim Dubrovačku metropoliju, kojima je pripadala, s današnjim Sjeverom Hrvatske. Pred najezdom bogumila, odnosno patarena, biskup Ponsa preselio je početkom 13. stoljeća svoje sjedište iz Vrhbosne na darovani mu posjed u Đakovo. Zbog snažnog širenja utjecaja mađarskih velikaša, Bosanska je biskupija sa svojim sjedištem u Đakovu, kasnije postala sufraganskom biskupijom Kaločke nadbiskupije i metropolije. U njoj je ostala sve dok koncem 17. stoljeća nije dismembracijom sjevernog teritorija te Bosanske biskupije osamostaljena Đakovačka biskupija, koja je 1852. ušla u sastav Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine.

Vaša biskupija i Crkva u Bosni simbol su stradanja, patnje, progona i mučeničkog svjedočanstva zbog kršćanskog i katoličkog identiteta, koji se uvijek iznova potvrđivao punim vitalnosti te nutarnje snage i sposobnosti za uskrsni dinamizam, obnovu i rast. Sve navedeno se potvrdilo i uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini kad je 1881. godine uspostavljena Vrhbosanska nadbiskupija i metropolija na čelu s prvim nadbiskupom i metropolitom danas slugom Božjim Josipom Stadlerom.

Vrhbosanska nadbiskupija, smještena u geografskom središtu Crkve u Hrvatskom narodu, bila je ne samo snažna crkvena i povijesna poveznica između hrvatskog juga i sjevera, istoka i zapada, nego je Vrhbosanska nadbiskupija trajno iz svojega krila i na svojim njedrima, sve do najnovijih vremena, i demografski pomlađivala Crkvu u Hrvatskom narodu te ju iznutra obnavljala snagom svoje vjere i pouzdanja u Boga.

Počašćen sam zato što me mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik naše Hrvatske biskupske konferencije, zadužio da Te danas, dragi nadbiskupe Tomo, pozdravim u ime svih nas članova Hrvatske biskupske konferencije. Naime, dok današnja Vrhbosanska nadbiskupija, u kojoj Ti je povjerena biskupska pastirska služba, predstavlja važan subjekt i povijesnu poveznicu Crkve u našem Hrvatskom narodu, kronotaksom od gotovo 60 zajedničkih biskupa na osobit su način povezane Vaša Vrhbosanska i naša danas Đakovačko-osječka nadbiskupija. Sve do 2008. godine naša je biskupija ponosno nosila ime Diacovensis seu Bosniensis. Izgubili smo to ime, ali epitet Bosniensis ostao nam je u identitetu i u srcu, jer demografska kretanja stanovništva nam kažu: što stariji Šokci, to samo malo stariji Bosanci.

Vaša Vrhbosanska nadbiskupija i istoimena crkvena pokrajina sa sjedištem u Sarajevu, koja pokriva čitavo područje Bosne i Hercegovine, sa svojom poviješću i sadašnjošću, sa svojim institucijama i položajem, sa zabrinjavajućim demografskim trendovima i neriješenim političkim pitanjima, ali i s vjerničkom kršćanskom i katoličkom te s nacionalnom sviješću i postojanošću jednako je važna Crkvi u hrvatskom korpusu i danas, kao što je bila i u minulim stoljećima. Danas, možda još i više. Sigurnost, mir, stabilnost i evanđeoska gorljivost vjernika, svećenika, redovnika i redovnica na području Vaše Vrhbosanske nadbiskupije, kao i Banjolučke, Mostarsko-duvanjske te Trebinjsko-mrkanske biskupije važan su čimbenik nutarnjeg mira, nade, postojanosti i pastoralne zauzetosti i za sve nas u Hrvatskoj danas.

Nama su važne Vaša sigurnost, sloboda i mir, a Vama je važno naše zajedništvo s Vama, naša podrška i solidarnost s Vama.

Čestitam dragi nadbiskupe Tomo na Tvojoj dosadašnjoj svećeničkoj, profesorskoj i biskupskoj zauzetosti i vjerodostojnosti, koje su Te preporučile za još veće povjerenje i za još zahtjevniju službu vrhbosanskog nadbiskupa i metropolita.

Molimo od Gospodina za pravična i mirna rješenja svih otvorenih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini jer je to preduvjet za suživot u miru, prosperitetu i zajedništvu triju konstitutivnih i svih ostalih naroda koji žive u BiH te slobode savjesti i vjeroispovijesti svih građana ove zemlje. Želimo Ti da Vrhbosanska nadbiskupija i dalje obiluje dobrim, brojnim, požrtvovnim i svetim klerom, dobrim i zauzetim članovima muških i ženskih redovničkih zajednica, te da trajno sja zajedništvom i suradnjom različitih službi i karizmi Božjega naroda, u ostvarenju evangelizacijskoga poslanja, što ga Božja Providnost povjerava Tebi osobno, Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Crkvi u Bosni i Hercegovini danas.

Ad multos annos sanos ac sanctos! Neka Te dragi Bog trajno nadahnjuje i blagoslivlja. Amen. (kta)


Đakonsko ređenje u Mostaru

Mostar,  sub, 15. stu. 2025.

Đakonsko ređenje u Mostaru

Tijekom svečanoga misnoga slavlja u katedrali Marije Majke Crkve, u subotu 15. studenog, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić zaredio je trojicu novih đakona

Papa: Kinematografija, jezik mira, ne treba se bojati suočavanja s ranama svijeta

Vatikan,  sub, 15. stu. 2025.

Papa: Kinematografija, jezik mira, ne treba se bojati suočavanja s ranama svijeta

Susrevši se u Vatikanu s više od 160 redatelja, glumaca i ostalih članova filmskih ekipa, papa Lav XIV. im je zahvalio za poticanje nade i promicanje ljudskoga dostojanstva, ne iskorištavajući bol, nego prihvaćajući ju

Preminula s. Inocencija Pivić, Školska sestra franjevka

Mostar,  sub, 15. stu. 2025.

Preminula s. Inocencija Pivić, Školska sestra franjevka

Sveta misa zadušnica slavit će se u nedjelju 16. studenoga 2025. u 14:30 sati u samostanskoj kapeli u Franjevačkoj 88 u Mostaru, a potom slijedi obred ukopa u sestarskom groblju „Gruban“ u Bijelom Polju odnosno Potocima pokraj Mostara

Blagdan sv. Nikole Tavelića proslavljen u svetištu na Kovačićima u Sarajevu

Sarajevo,  sub, 15. stu. 2025.

Blagdan sv. Nikole Tavelića proslavljen u svetištu na Kovačićima u Sarajevu

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je fra Danijel Nikolić, meštar franjevačkih bogoslova u Sarajevu i glavni urednik revije „Svjetlo riječi“, u koncelebraciji s provincijalom Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem i drugim svećenicima