Pismo pape Franje o 300. obljetnici početka pontifikata pape Benedikta XIII.

Božji sluga papa Benedikt XIII. s pontifikatom je započeo 29. svibnja 1724. godine, a posebno ga se sjećaju u njegovom rodnom gradu Gravini. Stoga je o ovoj obljetnici papa Franjo uputio pismo mons. Giuseppeu Russou, biskupu Altmure-Gravine-Acquavive delle Fonti. Pismo je objavljeno na stranicama Dikasterija za kauze svetaca, a u nastavku donosimo cjelovit prijevod pisma, preuzet od Informativne katoličke agencije:

Značajna tristota obljetnica izbora na papinsko prijestolje pape Benedikta XIII., za mene je radosna prigoda da Vama, dragi brate, ali i cijeloj civilnoj i crkvenoj zajednici ove Biskupije, koja se zahvalno spominje slavnog sina jedinstvene duhovnosti i oštre evanđeoske strasti, izrazim srdačne čestitke. Bio je čovjek molitve, razborit, vjeran i ponizan učenik Učiteljev, pratitelj siromaha i uzoran voditelj svoga svećenstva.

Želim izraziti i duhovnu blizinu onima koji sudjeluju u završnom slavlju “Orsinijeve godine”, pozivajući sve da crpe iz ljudskog i kršćanskog iskustva pape Orsinija kao primjera kako bi se obnovio naš hod.

Ponovno čitajući život štovanog prethodnika, osobe vjere i dobre duše, ne može se ne prepoznati da je on, iako je bio prvorođenac visoke aristokratske obitelji, za razliku od bogatog mladića iz Evanđelja (Mt 19, 16-30 ), imao hrabrosti ostaviti sve i slijediti Isusa Krista, ušavši u Red propovjednika te se tako odrekao mamca karijere koja je već prema tome bila usmjerena. Unatoč svom protivljenju primanju prestižnih položaja, godinu dana nakon prezbiterskog ređenja, iz poslušnosti je pristao ući u Kardinalski zbor, a potom je onda bio imenovan i biskupom tadašnjeg Siponta.

Umjesto da se pobuni ili prilagodi svjetovnom stilu toga vremena, on je njegovao san da postane pastir stada, pretvarajući tako unutarnje protivljenje u priliku. Shvaćao je da mu Providnost daje mogućnost da bude poslušno oruđe za oživljavanje “Crkve duša”. Uvijek je zadržao žar pobožnog i skromnog religioznog čovjeka. U trima biskupijama kojima je služio: Manfredoniji, Ceseni i Beneventu, nije štedio napore u ispunjavanju svojih biskupskih dužnosti, iskazujući veliku pozornost duhovnoj obnovi klera, obraćajući se vjernicima, a posebno veliku sklonost pokazao je prema siromasima. Bio je uzor povjerljivog i molitvenog prepuštanja volji Božjoj, kao i jasne razboritosti. Zapravo, kaže se da je nakon izbora ostao u molitvi prva tri dana.

Papa Orsini posjedovao je dalekovidnu inteligenciju, no uz osvjedočenu kulturu koja ga je krasila, uz evidentne vrline koje je posjedovao, isticao se pastirskom brigom i dobrotom duše.

Nadam se da duhovna ostavština ovog cijenjenog nasljednika apostola Petra može među vjernicima ove biskupije oživjeti istu ljubav koju je vaš sugrađanin iz Gravina imao prema Crkvi i prema miljenicima Evanđelja, siromasima, pobuđujući suosjećajnu ljubav za druge. Osobito vama svećenicima povjeravam zadaću da u svećeničkoj službi doživite isto nadahnuće koje je rasplamsalo cjelokupno postojanje pape Benedikta XIII.; oponašajte njegovu vjeru, žar, bezrezervnu spremnost da se posveti vaše srce (v. Jak 4,8b).

Zazivajući majčinsku zaštitu Djevice Marije i svetog Mihaela arkanđela, rado šaljem svoj blagoslov, a vas molim da ne zaboravite moliti za mene.

Bratski,

Franjo

Rim, Sveti Ivan Lateranski, 26. svibnja 2024., svetkovina Presvetoga Trojstva