Konferencija za medije o 71. zasjedanju Sabora HBK-a

Teme i zaključci 71. redovitog plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK), s kojega su biskupi uputili poziv papi Lavu XIV. da posjeti Hrvatsku, predstavljeni su na konferenciji za medije u četvrtak 23. listopada u sjedištu HBK-a u Zagrebu, izvijestila je IKA.

Novinare je najviše zanimalo hoće li Sveti Otac uskoro doći u Hrvatsku s obzirom na upućeni poziv hrvatskih biskupa i činjenicu da krajem listopada u Vatikan putuje i predsjednik Republike Zoran Milanović.

Predsjednik Odbora HBK-a za sredstva društvenih komunikacija zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski rekao je da bi nam bilo drago da Sveti Otac prihvati poziv. Istaknuo je da je Papin dolazak neizmjerno važan za vjernike, on učvršćuje vjeru, daje zamah svima, događa se nešto pozitivno među ljudima. Zaključio je da je i Hrvatima potrebno podići nadu i optimizam koji će ih nositi kroz život.

Govoreći o temama zasjedanja biskup Gorski naveo je da je obrađena aktualna tema o izazovima suvremene komunikacije u virtualnom prostoru i umjetnoj inteligenciji. Sve prednosti i ogromne mogućnosti manipulacija predstavio je profesor na Hrvatskome katoličkom sveučilištu dr. Igor Kanižaj. O teološko-etičkim pitanjima koja nastaju korištenjem umjetne inteligencije te o vrednovanju transhumanističke antropologije govorio je dr. Odilon-Gbènoukpo Singbo, također profesor na HKS-u.

Mons. Gorski primijetio je da je umjetna inteligencija izvanredno sredstvo koje ljudima može umnogome pomoći na raznim područjima, a jednako tako može biti i zloupotrebljena protiv pojedinaca i zajednica zbog teškog razlučivanja istinitih od lažnih činjenica što onda otvara i prostor manipulacijama. Stoga se sad sve više u središte stavlja pitanje što je istina, je li nešto nepobitna činjenica ili je to dogovorena ili konstruirana neka nova stvarnost.

„Ne treba se bojati. Ljudski rod uvijek je imao dovoljno snage da prekorači ovakve zloporabe, ali s njima treba računati“, zaključio je mons. Gorski promišljanje o umjetnoj inteligenciji, navevši da se informacije o toj temi mogu naći u udžbeniku „Mediji i dezinformacije“ koji je objavio HKS.

Jedna od točaka zasjedanja bile su dopunske odredbe partikularnog prava za HBK-a. Mons. Gorski pojasnio je da su kanoni opće Crkve u mnogim izričajima vrlo široki, a da bi bili primjenjivi na određenom području svaka biskupska konferencija ima pravo, u skladu s tim kanonima, koji se i potvrđuju u Vatikanu, donijeti svoje odredbe za pojedina područja za koja smatra da ih treba preciznije i jasnije definirati, što pomaže u upravljanju župama i biskupijama.

Mons. Gorski spomenuo je da je predsjednik Biskupske komisije HBK-a za ekumenizam i predsjednik Odbora HBK-a za odnose sa Židovima i muslimanima bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak podrobno izvijestio o ekumenskim i međureligijskim susretima koje je zajedno s umirovljenim požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem imao unatrag godinu dana. Na susretima se razgovaralo o brojnim pitanjima, a sugovornici su otvoreni daljnjoj suradnji i novom razvoju dijaloga.

O realizaciji zacrtanih programa HBK-a u Jubilejskoj godini na zasjedanju je govorio vojni biskup Jure Bogdan. Posljednji događaj bilo je Hrvatsko nacionalno hodočašće u Rim u kojemu je sudjelovalo više od deset tisuća vjernika. Vezano uz to hodočašće biskupi su s ovog zasjedanja poslali Papi pismo zahvale za srdačan susret i za riječi koje je uputio te su ga pozvali da pohodi Hrvatsku.

Mons. Gorski zaključio je da biskupi već gledaju prema 2033. kada će se navršiti 2000 godina od Isusove smrti na križu.

Sljedeće godine u organizaciji HBK-a su dva velika događaja: Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) 2. i 3. svibnja u Požegi i Požeškoj biskupiji te Susret hrvatskih katoličkih obitelji 19. i 20. rujna u Osijeku i Aljmašu.

Požeški biskup Ivo Martinović izvijestio je da pripreme za SHKM teku od svibnja. Susret će trajati dva dana. Prvi dan je okupljanje oko 12 sati, od 12 do 15 bit će susreti za mlade i upoznavanje određenih kulturno-umjetničkih programa, u 16 sati je pretprogram, a svečana misa u 17 sati. Potom će mladi otići u župe, a cilj je da sve župe u biskupiji budu uključene i domaćini mladima iz ne samo iz Hrvatske, nego i Bosne i Hercegovine te i inozemstva. Drugi dan će se program odvijati u župama, gdje će se slaviti mise i održati susreti.

Objavljen je i katehetsko-molitveni priručnik koji je građa za pripremu za SHKM koja traje od listopada ove do travnja iduće godine. Pripremljena je i molitva koja je objavljena na službenoj stranici susreta kao i ostale informacije i materijali. Prijave za SHKM primaju se do 15. ožujka.

Mons. Martinović protumačio je da je geslo SHKM-a u Požegi „Ja sam trs, vi loze.“ (Iv 15,5) čime se željelo povezati ovaj susret s temeljem Isusova života i poslanja i životom Crkve, a to je euharistija, te sa Slavonijom bogatom vinovom lozom.

Predsjednik Vijeća HBK-a za sjemeništa i duhovna zvanja đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić izvijestio je da je na zasjedanju razmatrana tema pastoralnog djelovanja na planu promicanja novih svećeničkih i redovničkih zvanja u današnjim prilikama. Naveo je da se i u našim krajevima osjeća smanjivanje broja svećeničkih i redovničkih pripravnika i pripravnica, vidljivo je to i u manjem broju svećeničkih ređenja i novih zavjetovanja.

Dodao je da su pitanje brige za nova zvanja biskupi razmatrali pod dva vida, najprije molitvu za zvanja te pastoralni rad na promicanju zvanja. Izvijestio je da su biskupi uočili određene poteškoće i izazove današnjega vremena. Riječ je o određenoj opterećenosti slike o svećenicima, redovnicima i redovnica, dijelom zbog određenih obilježja suvremenog društva i kulture, ali i zbog slučajeva narušenog svjedočanstva s čime se crkvena zajednica suočila.

Mons. Ćurić naveo je da su među razmatranim prijedlozima na zasjedanju bili priprema zbirke tematskih kateheza o svećeničkom i redovničkom pozivu, oblikovanje sata klanjanja svakoga prvog četvrtka u mjesecu te vijenac molitelja za duhovna zvanja na domovinskoj razini. Zaključio je da su nova zvanja znak životnosti crkvene zajednice kao i plodnosti krsnoga poziva svih vjernika.

Na pitanje što misli o izjavi kardinala Vinka Puljića koji je prozvao zagrebačku gradsku vlast zbog promjene imena ulice nadbiskupa Ivana Šarića, biskup Gorski rekao je da je vrlo čudno da se mijenja naziv njegove ulice jer je jedan od zaslužnih biskupa, preveo je i Bibliju na hrvatski jezik i tiskao ju. Dodao je da nadbiskup Šarić nije imao izravne veze s ustaškim pokretom u ono doba. Crkvi je to čudno, rekao je biskup Gorski izrazivši radost što se oglasio kardinal Puljić koji je naslijedio mons. Šarića na biskupskoj stolici u Sarajevu. (kta/ika)