Patrijarh Bartolomej I.: Moskva je stvorila novi savez između „prijestolja i oltara“

Tijekom posjeta Lurdu, ekumenski patrijarh Bartolomej I. nedvosmisleno je osudio ruski rat protiv Ukrajine, posebno naglasivši da ta agresija i pokušaj da joj se da ''sveti'' karakter guraju ruski narod u "ponor zla". Bartolomej je govorio na Općoj skupštini Francuske biskupske konferencije koja je održana u Lurudu, izvijestio je ekai. Pozvao je kršćane da se suoče s izazovima današnjice s poniznošću, suradnjom i obnovljenom predanošću jedinstvu.

Patrijarh je obnovio svoj višedesetljetni poziv na pokajanje i djelovanje u zaštiti okoliša, povezujući Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu, koji se slavi 1. rujna, sa širom kršćanskom dužnošću da liječi "ranjeni" svijet. Upozorio je da se vjera i znanost ne suprotstavljaju jedna drugoj: milost "prožima sva stvorenja", pa vjernici i znanstvenici, na različitim jezicima, čitaju "istu knjigu" – Božju mudrost zapisanu u svijetu. Osudio je teorije zavjere i poricanje duhovnosti tijekom rasprava o pandemiji i klimatskim promjenama nazivajući takve stavove "duhovnim sljepilom" i pozvao na povratak asketskoj trezvenosti, strpljenju i "radosti odricanja" umjesto potrošačkog pretjerivanja.

Katoličko-pravoslavno prijateljstvo i put do jedinstva

Govoreći o Drugom vatikanskom saboru i uzajamnom ukidanju anateme iz 1054. koje se zbilo1965. godine, patrijarh je pohvalio iznimno francusko teološko svjedočanstvo i osobe koje su njegovale dijalog između Istoka i Zapada poput Yvesa Congara i Henrija de Lubaca. Naglasio je da istinska tradicija "nije konzervativna, već kreativna", prevodeći vječnu vjeru "u ovdje i sada", a put naprijed zahtijeva oprost, strpljiv dijalog i živu ljubav.

Jasno stajalište o Ukrajini

Govoreći o politizaciji religije, patrijarh Bartolomej I. je osudio etnofilizam - sakralizaciju etničke pripadnosti - kao "modernu herezu" koju je već odbacio Carigradski sabor 1872. godine. Potom je govorio o Ukrajini: "Mi sami (ekumenski patrijarhat), koristeći svoj kanonski i povijesno priznati primat, dali smo autokefalnost Pravoslavnoj crkvi Ukrajine čime smo osigurali procvat kršćanskog života u slobodi savjesti, vjeroispovijesti i izražavanja za vjernike te zemlje."

Osudio je ruski rat. Kazao je da je napadom na Kijev Moskva stvorila novi savez između ''prijestolja i oltara'' koji je "u osnovi protivan Evanđelju i pravoslavlju", povlačeći tako pobožnu naciju "u ponor bezbožnosti".

"Napadom na Kijev, Moskva je, kako kaže, započela 'križarski rat' koji kombinira svjetovne i duhovne snage u nepravednom ratu punom besmislene okrutnosti – ratu koji, tragično, vuče Rusiju, nekoć duboko pobožnu naciju, u ponor bezbožnosti", rekao je carigradski patrijarh.

Dodao je: ''Ovaj novi savez između 'prijestolja i oltara' u osnovi je protivan Evanđelju i pravoslavlju. Tragedija ukrajinskih žena i djece, koji svakodnevno podnose kišu bombi i granata, ujedno je i naša tragedija. Stoga smatramo znakom moralnog buđenja to što – poput Ekumenskog patrijarhata – država, Crkva i javno mnijenje u Francuskoj prepoznaju da je u pitanju budućnost Europe, njezin integritet, ne samo teritorijalni već i moralni''.

Međureligijski dijalog i lijek za suvremeni nihilizam

Podsjećajući na deklaraciju "Nostra Aetate" Drugog vatikanskog sabora i susret Svetog i Velikog sabora Pravoslavne Crkve na Kreti 2016. godine, Bartolomej je potvrdio svoju predanost iskrenom međureligijskom dijalogu kao putu do međusobnog povjerenja, pomirenja i mira odozgo, postignutog ne oružjem, već ljubavlju "koja ne traži svoje". Suprotstavljajući se "dvostrukom nihilizmu", rastvaranju i umjetnom rekonstruiranju identiteta, pozvao je kršćane da odbace getoizaciju vjere i ponovno ožive apostolsko djelovanje.

Nada u sljedećem naraštaju

Na kraju se patrijarh Bartolomej I. obratio mladima, "živoj sadašnjosti" Crkve, čija vjera, snaga i služenje pokazuju da Evanđelje i dalje donosi plodove. Pozvao je pastire da "mole, slušaju i vode" mlade ljude kako bi njihova nada postala instrument duhovne obnove i jedinstva. Oslanjajući se na tradiciju Lurda ponovio je Marijin poziv na pokoru i molitvu, moleći rasuđivanje, strpljivost i poniznost kako bi bili autentični svjedoci raspetog i uskrslog Krista "za život svijeta".

(kta)