Papa: Trebamo misionarskiju kuriju koja pokazuje zajedništvo u podijeljenom svijetu

Papa Lav XIV. danas se, 22. prosinca, prvi put susreo s cijelom Rimskom kurijom povodom božićnoga čestitanja, audijencije koja prethodi božićnim blagdanima, koja je postala tradicija koju su održavali svi nedavni pape, piše Vatican News.

Progovorio im je tom prigodom o poslanju i zajedništvu. Poslanje, kako bi rad Rimske kurije bio sve više usmjeren prema van, u službi partikularnih Crkvi, s institucijama, uredima i zadaćama osmišljenima za rješavanje velikih crkvenih, pastoralnih i društvenih izazova današnjice, a ne samo za osiguravanje redovne uprave.

Govoreći o zajedništvu, potaknuo je okupljene na izbjegavanje krutosti ili ideologije o pitanjima kao što su vjera, liturgija i moral, njegujući autentične odnose, skidajući maske i otkrivajući smicalice, ne iskorištavajući ili zaobilazeći ljude, te postajući tako proročki znak mira u ovom svijetu obilježenom raskidima, podjelama i 'agresijom' koju često potiču internet i politika.

Spomen na papu Franju

Nakon pozdrava kardinala Giovannija Battiste Rea, dekana Kardinalskog zbora, papa Lav XIV. započeo je govor spominjući se svojega "voljenog prethodnika, pape Franje". Svojim proročkim glasom, pastoralnim stilom i bogatim učiteljstvom, papa Franjo je posljednjih godina obilježio put Crkve, potičući nas prije svega da Božje milosrđe ponovno stavimo u središte, da dademo veći poticaj evangelizaciji, da budemo radosna i vesela Crkva, otvorena svima, pažljiva prema najsiromašnijima.

Crpeći nadahnuće od Jorgea Maria Bergoglia, odnosno od apostolske pobudnice „Evangelii Gaudium“, papa Lav je podsjetio Rimsku kuriju na dva temeljna aspekta života Crkve: poslanje i zajedništvo.

Crkva "u stanju poslanja"

Crkva je po naravi ekstrovertirana, okrenuta prema svijetu, misionarska – napomenuo je Papa. Ona je Crkva u "stanju poslanja", kako proizlazi iz činjenice da je sâm Bog prvi krenuo prema nama te nas, u Kristu, došao tražiti.

„Prvi veliki 'izlazak', dakle, jest onaj Boga, koji izlazi iz sebe da bi nam došao u susret. Otajstvo Božića upravo to naviješta: poslanje Sina sastoji se u njegovu dolasku na svijet“, kazao je Sveti Otac.

To poslanje postaje kriterij razlučivanja za put vjere, za crkvene prakse, kao i za službu u Rimskoj kuriji – istaknuo je papa Lav XIV. te objasnio – Strukture, naime, ne smiju opteretiti, usporiti širenje evanđelja ili spriječiti dinamičnost evangelizacije; naprotiv, moramo osigurati da sve one postanu više misionarske. Taj duh, dakle, treba animirati rad Kurije, usmjeren na promicanje pastoralne skrbi u službi partikularnih Crkvi i njihovih pastira.

„Potrebna nam je sve misionarskija Rimska kurija, u kojoj su institucije, uredi i dužnosti osmišljeni s obzirom na današnje velike crkvene, pastoralne i društvene izazove, a ne samo kako bi se zajamčila redovna uprava“, naglasio je papa Lav XIV.

Duhovi podjele

Poslanje Crkve usko je povezano sa zajedništvom – istaknuo je Papa. Zajedništvom temeljenim na uzajamnoj ljubavi i međusobnoj solidarnosti, što je sve hitniji zadatak „ad intra“ i „ad extra“ – napomenuo je Sveti Otac te objasnio – „Ad intra“, jer zajedništvo u Crkvi uvijek ostaje izazov koji nas potiče na obraćenje.

„Katkada se iza prividnoga mira vrpolje duhovi podjele. I oni nas navode na iskušenje da osciliramo između dvije suprotne krajnosti: standardizirati sve ne vrjednujući razlike ili, obratno, preuveličavati razlike i gledišta umjesto da tražimo zajedništvo“, naglasio je.

Samo jedno, unatoč razlikama

Tako u međuljudskim odnosima, u dinamici u uredima i dužnostima ili u rješavanju pitanja koja se tiču ​​vjere, liturgije, morala i ostaloga, riskiramo postati žrtve krutosti ili ideologije, s posljedičnim sukobima – upozorio je Papa. Međutim, mi smo braća i sestre i unatoč tomu što nas je mnogo i što smo različiti, mi smo samo jedno: „In Illo uno unum“ – rekao je Papa citirajući moto koji je odabrao za svoj pontifikat.

Stoga je potaknuo Kuriju da izgradi zajedništvo koje se oblikuje u sinodalnoj Crkvi, gdje svi surađuju i djeluju u istom poslanju, svatko prema vlastitoj karizmi i ulozi. Više nego riječima i dokumentima, to se postiže konkretnim gestama i stavovima koji se moraju očitovati u svakodnevnom životu i na radnom mjestu – istaknuo je Papa te citirao pismo svetog Augustina Probi, u kojemu hiponski biskup izražava svoju gorčinu oko toga treba li vjerovati drugima ili ne.

„Ta se gorčina ponekad uvuče i među nas kada, možda nakon mnogo godina provedenih u službi Kurije, s razočaranjem primijetimo da se određene dinamike povezane s ostvarivanjem moći, žudnjom za prestižem i brigom o vlastitim interesima sporo mijenjaju. I pitamo se: je li moguće biti prijatelji u Rimskoj kuriji? Imati odnose prijateljskoga bratstva?“, potaknuo je.

Biti proročki znak mira

U svakodnevnom trudu lijepo je kada pronađemo prijatelje kojima možemo vjerovati, kada nestanu maske i smicalice, kada se ljudi ne iskorištavaju i ne ignoriraju, kada si međusobno pomažemo, kada se prepoznaje vrijednost i kompetencija svake osobe, izbjegavajući poticanje nezadovoljstva i ogorčenosti – napomenuo je Papa. Stoga je to „osobno obraćenje“ koje Papa traži od članova Rimske kurije, kako bi postala i znak ad extra, u svijetu ranjenom neslogom, nasiljem i sukobima, u kojemu svjedočimo također povećanju agresivnosti i ljutnje, koje često iskorištavaju digitalni svijet i politika.

„Gospodinovo rođenje donosi sa sobom dar mira i poziva nas da postanemo njegov proročki znak u previše fragmentiranom ljudskom i kulturnom kontekstu“, pojasnio je Sveti Otac.

Ne obrađivati vlastiti vrt

Rad Kurije i Crkve općenito također valja promatrati u tom širem horizontu – primijetio je Papa. Mi nismo mali vrtlari koji se posvećuju obrađivanju vlastitog vrta, nego smo učenici i svjedoci Kraljevstva Božjega, pozvani biti u Kristu kvasac općega bratstva, među različitim narodima, različitim religijama, među ženama i muškarcima svih jezika i kultura. Živimo kao braća i sestre i učinimo da svjetlost zajedništva sja u svijetu – potaknuo je Sveti Otac.

Niceja i Sabor

Na kraju govora papa Lav XIV. je spomenuo Jubilej koji se bliži kraju. Sveta je to godina posvećena temi nade, tijekom koje su proslavljena dva važna događaja: Nicejski sabor, koji nas vraća na korijene naše vjere, i Drugi vatikanski koncil koji je, upravljajući pogled na Krista, učvrstio Crkvu i potaknuo ju u susret svijetu, slušajući radosti i nade, tuge i tjeskobe današnjih ljudi.

Osim toga, Papa je spomenuo i „Evangelii Nuntiandi“, apostolsku pobudnicu Pavla VI. objavljenu prije pedeset godina na svetkovinu Bezgrješnog Začeća. Taj dokument uči da je svjedočanstvo istinskoga kršćanskog života, predanoga Bogu u zajedništvu koje ništa ne smije prekinuti, ali istodobno darovanoga drugima s bezgraničnim žarom, glavno sredstvo evangelizacije.

Sjetimo se toga i u našoj kurijalnoj službi – kazao je Papa te dodao – svjedočanstvo kršćanskoga života, izraženo u zajedništvu, prva je i najveća služba koju možemo ponuditi.

„Neka nam Gospodin donese svoje svjetlo i podari mir svijetu!“, riječi su Svetog Oca.

Knjiga fra Lovre na dar

Kako je već tradicija, papa Lav XIV. je na kraju audijencije svojim suradnicima darovao knjigu. Ovaj put je to bila knjiga karmelićana fra Lovre od Uskrsnuća "Bog nadohvat duše", koju je nedavno objavila Vatikanska nakladnička knjižara. U zrakoplovu na povratku iz Bejruta, Papa ju je naveo kao sredstvo za dublje razumijevanje njegove duhovnosti. (kta/rv)