Papa kanonizirao sedam novih svetaca: Sveci nisu borci za neki ideal, nego svjedoci Kristove ljubavi

Na misi kanonizacije mučenika Petera To Rota i biskupa Ignazija Choukrallaha Maloyana, redovnica Marie Troncatti, Vincenze Marie Poloni i Carmen Rendiles Martínez, te laika Bartola Longa i José Gregoria Hernándeza Cisnerosa, papa Lav XIV. se osvrnuo na važnosti molitve i vjere za život i djelovanje u nadi u Božju providnost, piše Vatican News.

Katolička Crkva je bogatija za sedmero novih svetaca. Papa Lav XIV. ih je proglasio svetima na misi koju je danas, 19. listopada, pred desecima tisuća vjernika iz cijeloga svijeta predvodio na Trgu sv. Petra. Nakon čitanja kratkih životopisa budućih svetaca i zamolbe pročelnika Dikasterija za kauze svetaca kardinala Marcella Semerara, Papa je izrekao formulu kanonizacije:

"Na čast Presvetoga Trojstva, uzdignuće katoličke vjere i rast kršćanskoga života, vlašću našega Gospodina Isusa Krista, svetih apostola Petra i Pavla i našom vlastitom, nakon pozornog promišljanja i ustrajne molitve za božansku pomoć, saslušavši mišljenje mnoge braće u biskupstvu, proglašavamo da se blaženi mučenici Ignazio Maloyan i Peter To Rot, kao i Vincenza Maria Poloni, Maria Carmen Elena Rendiles, Maria Troncatti, José Gregorio Hernandez Cisneros i Bartolo Longo, uvrste u svece Katoličke Crkve i određujemo da se u cijeloj Crkvi odsad časte kao sveci. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!".

U homiliji je Sveti Otac objasnio da Isusovo pitanje 'kad Sin Čovječji dođe, hoće li naći vjere na zemlji?' otkriva što je Gospodinu najdragocjenije: to je vjera, odnosno savez ljubavi između Boga i čovjeka. Pritom je istaknuo: "Upravo danas pred nama stoji sedmero svjedoka – novih svetaca i svetica koji su, Božjom milošću, održali zapaljenom svjetiljku vjere, štoviše, sami su postali svjetiljke sposobne širiti Kristovo svjetlo".

Kao što se ne umaramo disati, tako se ne smijemo umoriti od molitve! Kao što disanje podržava život tijela, tako molitva podržava život duše: vjera se, naime, izražava u molitvi, a istinska molitva živi od vjere - dodao je Sveti Otac i nastavio: "Gospodin nas pita vjerujemo li da je Bog pravedan sudac prema svima. Sin nas pita vjerujemo li da Otac uvijek želi naše dobro i spasenje svake osobe. Dvije kušnje stavljaju našu vjeru na ispit: prva se hrani sablazni zla, navodeći nas na pomisao da Bog ne čuje plač potlačenih i da nema milosrđa za bol nevinih. Druga kušnja jest zahtjev da Bog mora djelovati kako mi želimo: tada molitva ustupa mjesto zapovijedi Bogu, kao da mu želimo pokazati kako biti pravedan i djelotvoran".

Molitva Crkve nas podsjeća da je Bog prema svakome pravedan, darujući svima svoj život – napomenuo je papa Lav XIV. te dodao: "Gospodin nas sluša i prima nas takve kakvi jesmo, da nas preobrazi u ono što On jest. Tko odbija Božje milosrđe, ostaje nesposoban za milosrđe prema bližnjemu. Tko ne prima mir kao dar, ne zna ga ni darovati".

Današnji novi sveci nisu junaci ili borci za neki ideal, nego autentični muškarci i žene – istaknuo je Papa i zaključio pozivom da nam njihov zagovor pomogne u kušnjama, a njihov primjer nadahne zajednički poziv na svetost. Dok hodočastimo prema tom cilju, molimo bez prestanka, čvrsti u onome što smo naučili i u što čvrsto vjerujemo. Vjera na zemlji tako podržava nadu u nebo - zaključio je Sveti Otac.

Ignazija Choukrallaha Maloyana, armenskog nadbiskupa i mučenika, godine 1915. ubile su osmanske snage jer je odbio prijeći na islam. Prvoga sveca iz Papue Nove Gvineje laika Petera To Rota Japanci su pogubili na kraju Drugoga svjetskog rata. Venezuelanski laik José Gregorio Hernandez Cisneros bio je liječnik, znanstvenik, filantrop i pobožni katolik koji je nakon studija u Caracasu i Parizu presudno utjecao na razvoj moderne medicine u Venezueli. Bartolo Longo je – po vlastitim riječima – bio sotonistički svećenik, ali se obratio i potom u Pompejima osnovao svetište Gospe od Krunice. Trima redovnicama, dvjema iz Italije i jednoj iz Venezuele, koje su danas također proglašene svetima, zajednička je briga za bolesne i pomaganje potrebitima. (kta)