Papa primio obitelji žrtava eksplozije u Beirutu

Papa Franjo primio je obitelji žrtava razorne eksplozije koja se dogodila 2020. u Beirutu u Libanonu. Među ostalim istaknuo je kako građani imaju „pravo na riječi i djela koja pokazuju odgovornost i transparentnost”.


Vatikan,  Pon, 26. Kol. 2024.

Papa primio obitelji žrtava eksplozije u Beirutu

Papa Franjo primio je obitelji žrtava razorne eksplozije koja se dogodila 2020. u Beirutu u Libanonu. Među ostalim istaknuo je kako građani imaju „pravo na riječi i djela koja pokazuju odgovornost i transparentnost”. Uz to, pozvao je na prestanak rata na Bliskom istoku te izrazio želju da „Zemlja cedrova” nastavi biti vjerna svom pozivu kao zemlja gdje se „različite vjere i konfesije susreću u bratstvu”, piše IKA pozivajući se na Vatican News.

Eksplozija kod luke u glavnom libanonskom gradu 4. kolovoza 2020. oduzela je život više od 200 ljudi, ozlijedila više od 6000, a 300 tisuća je raseljenih. Značajna je bila i materijalna šteta.

Primivši izaslanstvo od 30-ero ljudi, Papa je kazao kako i dalje moli i tuguje s njima. Mnogi koji su od te tragedije pokušali svoju muku pretočiti u političko djelovanje – do sada nitko nije podvrgnut pravnom postupku zbog eksplozije. Prema nadležnima, eksploziju je izazvao požar u skladištu u kojem se godinama gomilalo gnojivo na bazi amonijevog nitrata, dok Udruga obitelji žrtava da su neki političari i policijski dužnosnici ometali tijek istrage.

„S vama tražim istinu i pravdu. Svi znamo da je to pitanje komplicirano i trnovito te da ga opterećuju suprotstavljene moći i interesi. Ali istina i pravda moraju prevladati nad svime. Prošle su četiri godine; libanonski narod, a vi prije svega, imate pravo na riječi i djela koja pokazuju odgovornost i transparentnost”, kazao je Sveti Otac.

Nadalje, izrazio je tugu zbog ratnih zbivanja na Bliskom istoku. Ponovno je molio za mir, te istaknuo jedinstvenu ulogu Libanona kao zemlje različitih zajednica koje žive u skladu. „Libanon jest i mora ostati projekt mira”, istaknuo je Papa.

U svome obraćanju, Sveti Otac zahvalio je pastirima, redovnicima i redovnicama koji nastavljaju brinuti o onima koji su izgubili svoje najmilije. „Niste sami i nećemo vas ostaviti same”, zaključio je, dodajući kako će i dalje biti solidarni s njima „u molitvi i konkretnom milosrđu”.

„U vama vidim dostojanstvo vjere, plemenitost nade. Poput dostojanstva i plemenitosti cedra, simbola vaše zemlje! Cedrovi nas pozivaju da podignemo svoj pogled prema gore, prema Nebu: u Bogu je naša nada, ona koja ne razočarava. Neka Djevica Marija iz svog svetišta u Harissi uvijek bdije nad vama i libanonskim narodom”, kazao je na kraju papa Franjo. (kta/ika)


Banjolučki biskup mons. Željko Majić slavio misu Večere Gospodnje u župnoj crkvi Pohoda BDM

Banja Luka,  Pet, 18. Tra. 2025.

Banjolučki biskup mons. Željko Majić slavio misu Večere Gospodnje u župnoj crkvi Pohoda BDM

Banjolučki biskup mons. Željko Majić na Veliki četvrtak 17. travnja predvodio je misu Večere Gospodnje u župnoj crkvi Pohoda BDM u Banjoj Luci uz koncelebraciju biskupa u miru mons. Franje Komarice

Objavljena Papina razmatranja za križni put u Koloseju

Vatikan,  Pet, 18. Tra. 2025.

Objavljena Papina razmatranja za križni put u Koloseju

Objavljena su Papina razmatranja za križni put koji će se održati na Veliki petak, 18. travnja u rimskom Koloseju.

Duhovni dnevnik s. Leonije Nastal - potresni detalji Isusova zatočeništva prije raspeća

Varšava,  Pet, 18. Tra. 2025.

Duhovni dnevnik s. Leonije Nastal - potresni detalji Isusova zatočeništva prije raspeća

Sestra Leonia, koju je papa Franjo proglasio časnom službenicom Božjim 2016. godine, zabilježila je svoje mistične vizije u kojima je Isus opisao brutalno, nehumano mučenje od strane svojih tamničara – patnju koju je trpio u tišini i bez svjedoka

Preminuo fra Jozo Gogić, svećenik franjevac Bosne Srebrene

Vinkovci / Plehan,  Pet, 18. Tra. 2025.

Preminuo fra Jozo Gogić, svećenik franjevac Bosne Srebrene

Na Veliki Petak, 18. travnja 2025. u 64. godini života, 43. godini redovništva u bolnici u Vinkovcima blago u Gospodinu preminuo je fra Jozo Gogić.