Objavljena monografija o stoljeću djelovanja Hrvatske franjevačke kustodije u Americi i Kanadi

Tiskara Grafotisak dovršila je 27. svibnja 2026. tiskanje dvojezične monografije „Sto godina Hrvatske franjevačke kustodije u Americi i Kanadi. Centennial od the Croatian Franciscan Custody in America and Canada (1926. – 2026.)“ autora Roberta Jolića koja na 446 stranica donosi pregled stoljetnog samostalnog djelovanja Kustodije, objavljeno je na stranici Hercegovačke franjevačke provincije koja je nakladnik izdanja.

Ove godine, naime, Kustodija slavi 100. obljetnicu samostalnoga života (1926. – 2026.), točnije odvajanja od dotada zajedničkog komisarijata (kako se kustodija nekoć nazivala) slovensko-hrvatsko-slovačkih franjevaca, koji je osnovan 1912. godine. Is Provincije ističu da je temeljna zadaća hrvatskih franjevaca u Americi, i kasnije Kanadi, bila i ostala pastoralni rad među odseljenim Hrvatima, koji se – sa svojim potomcima – broje u stotinama tisuća, ako ne i više od milijuna. Osim toga temeljnoga posla, franjevci su se bavili i kulturnim uzdizanjem hrvatskoga naroda u Americi i Kanadi, kao i održanjem nacionalne svijesti, koja je – ističe se na stranici franjevci.info – bila teško uzdrmana projugoslavenskom i prokomunističkom propagandom. Upravo je to bio razlog da su hrvatski franjevci pokrenuli vlastitu tiskaru te izdavali godišnjak „Hrvatski kalendar“, mjesečnik „Hrvatski katolički glasnik“ i tjednik „Danica“, kao i pokrenuli nekoliko nakladničkih kuća u kojima su tiskani molitvenici, ali i knjige o hrvatskoj povijesti i sadašnjosti, zbirke pjesama i brojne druge knjige.

Monografija je podijeljena na tri poglavlja: „Osnutak i razvoj Kustodije“ (str. 29-160), „Djelatnosti hrvatskih franjevaca u Americi i Kanadi“ (str. 161-332) i „Franjevci Hrvatske franjevačke kustodije“ (str. 333-413), točnije kratki životopisi svih 130 hrvatskih franjevaca – od kojih je daleko najveći broj dala Hercegovačka franjevačka provincija, a potom kratke vijesti o kandidatima rođenim u samoj Americi te o časnim sestrama koje su djelovale i još uvijek djeluju u Americi i Kanadi. Potom slijedi popis arhivske građe i literature kojom se autor služio te kazala vlastitih imena i naseljenih mjesta.

U prvom poglavlju detaljno je obrađena povijest Kustodije, njezin odnos prema matičnoj Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji, koja je od 1930/31. preuzela skrb za Kustodiju, kao i poteškoće koje su na put stavljale jugoslavenske vlasti, najprije Kraljevine Jugoslavije, a pogotovo komunističke Jugoslavije.

U drugom poglavlju obrađene su posebne djelatnosti: najprije pastoralne (župe u kojima djeluju i u kojima su nekoć djelovali franjevci Kustodije), misionarska djelatnost (to jest duhovna skrb o hrvatskim odseljenicima po beskrajnim prostorima Amerike i Kanade, u kojima nije bilo hrvatskih župa) te tiskarska, nakladnička i na kraju humanitarna djelatnosti hrvatskih franjevaca Kustodije.

U trećem poglavlju doneseni su kratki podatci o svima koji su djelovali i djeluju u Kustodiji; Navedeno je kako detaljne životopise nije bilo moguće uvrstiti jer bi to povećalo obim knjige za još jednu trećinu.

Svi tekstovi su prevedeni i na engleski jezik, tako da će ih moći čitati i oni koji (više) ne poznaju hrvatski jezik.

Knjiga je obogaćena brojnim fotografija, najviše iz Arhiva Kustodije sa sjedištem u Chicagu.

Većina knjiga završit će u samoj Kustodiji, točnije u franjevačkom samostanu u Chicagu i župama koje vode hercegovački franjevci u Americi i Kanadi, a bit će dostupna i svim Hrvatima te svima koje zanima hrvatska povijest u Americi i Kanadi koja je – kako navode iz Provincije – bez hrvatskih svećenika, a osobito bez franjevaca Hrvatske franjevačke kustodije u Americi i Kanadi, potpuno nezamisliva. (kta)