NEPROCJENJIVO VRIJEDAN UKRADENI GOTIČKI KRIŽ PRONAĐEN U ITALIJI

Istražujući po talijanskim muzejima prošle godine britanski povjesničar umjetnosti dr. Donal Cooper križ je sasvim neočekivano ugledao izloženog u vitrini muzeja Amedeo Lia u talijanskom gradiću La Spezia. S križem se dr. Cooper upoznao surađujući s dr. Marijanom Kovačević sa Sveučilišta u Zadru koja je 2007. godine napisala znanstveni rad o ukradenoj umjetnini iz Sv. Frane. Srebrni emajlirani ophodni križ, jedinstveno djelo hrvatskog gotičkog zlatarstva, ukraden davne 1974. godine iz Samostana Sv. Frane u Zadru konačno je pronađen. Tijekom svojih studijskog putovanja po talijanskim muzejima na križ je sasvim slučajno naišao povjesničar umjetnosti dr. Donal Cooper sa Sveučilišta u Warwicku (Velika Britanija). Dr. Cooper, među ostalim, istražuje franjevačku i dominikansku umjetnost u Hrvatskoj te se povezao sa Sveučilištem u Zadru s kojim je surađivao na nekim projektima. Konkretnije, surađivao je sa sveučilišnom docenticom Marijanom Kovačević s Odjela za povijest umjetnosti, koja je 2007. godine objavila znanstveni rad na temu križa iz Sv. Frane. Suradnjom s dr. Kovačević, dr. Cooper se upoznao i s njenim znanstvenim radom o ovoj vrijednoj umjetnini ukradenoj po do danas nerazjašnjenim okolnostima. Istražujući po talijanskim muzejima prošle godine britanski povjesničar umjetnosti križ je sasvim neočekivano ugledao izloženog u vitrini muzeja Amedeo Lia u talijanskom gradiću La Spezia. Budući da dr. Kovačević nije bila u mogućnosti razgovarati za novine, o nekim detaljima krađe i putovanju križa nakon krađe ispripovijedao je fra Drago Ljevar, gvardijan Samostana Sv. Frane.

„Vijest o pronalasku križa do nas je stigla prije otprilike mjesec dana. Naravno, izazvala je veliku radost, a posebno dirnut bio je fra Bernardin Škunca, koji je bio gvardijan u vrijeme krađe. Fra Bernardin mi je ispričao da se krađa dogodila jedne bučne olujne noći, što je lopovima olakšalo da ne privuku pažnju prilikom razdvajanja metalnih šipki na prozoru kroz koji su ušli u Samostan. Osim križa te su noći ukradena i tri pozlaćena kaleža od srebra iz 13. i 15. stoljeća, relikvijar, knjižice od pergamenta te umjetnička slika s prikazom svetog Josipa, nepoznatog mletačkog slikara. Krađu je prvi jutro nakon primijetio sada već pokojni domar Nikola. Odmah je obaviještena policija koja je zajedno s Interpolom svih ovih godina bezuspješno pokušavala ući u trag otuđenih umjetnina. Po gradu se pričalo da je kradljivac susjed Samostana koji je fratrima stalno zadavao različite probleme. No, čovjek je umro kao siromah pa ta teorija baš i ne drži vodu“, pripovijeda fra Drago te napominje da je s vremenom postalo jasno da je riječ o dobro organiziranoj, naručenoj krađi. A da je u svemu prste imala mreža krijumčara umjetnina potvrdilo se nakon pronalaska križa.

Naime, dr. Cooper je utvrdio da je križ 1975. godine kupljen na poznatoj aukciji umjetnina Sothersby u Londonu. Ne znajući da je ukraden kupio ga tada jedan od najpoznatijih kolekcionara srednjovjekovnih umjetnina, danas 97-godišnji Amadeo Lia. Prilikom kupnje Lia je o porijeklu križa znao tek da je pripadao jednom gospodinu, kako je bilo navedeno u katalogu aukcijske kuće. Platio je za njega pravo malo bogatstvo i odnio ga u Italiju. Godinama ga je čuvao u svojoj kući, a 1996. darovao ga je gradskom muzeju u La Speziji koji nosi njegovo ime. Vrijednost i posebnost križa iz Sv. Frane povjesničari umjetnosti uočili su u drugoj polovini 20. stoljeća. Prvo ga je Grga Oštrić datirao u 14. stoljeće, a kasnije je ga je akademik Ivo Petricioli smjestio u preciznije vremensko razdoblje - zbog srodnih graviranih likova, usporedio ga s je križem opatice Pave, kojeg je datirao oko 1370. godine. Da je riječ o neprocjenjivo vrijednom zlatarskom radu koji nema konkurencije složili su se svi autori koji su se njime bavili. Naime, srebrni križevi pronađeni su i u samostanima na Rabu i u Dubrovniku, ali su značajno mlađi - oba su datirana u 15. stoljeće. Osim umjetničkog, zadarski ophodni križ ima i izuzetan dokumentaristički značaj - na njemu su između ostalog prikazani likovi zadarskih svetaca zaštitnika. Iako križ desetljećima nije bio dostupan, a i fotografska dokumentacija o njemu je prilično štura, križ je interes povjesničara umjetnosti privlačio i nakon što je ukraden. Najnoviji znanstveni rad, onaj dr. Marijane Kovačević, donosi nova zanimljiva saznanja o križu. Naime, u sceni sa Sv. Ludovikom u krajnjem desnom peterokutu aversa križa Kovačević uočava malenu žensku figuru koju identificira kao kraljicu Elizabetu Kotromanić. Taj detalj, koji je dosad promaknuo povjesničarima umjetnosti, upućuje da je kraljica Elizabeta Kotromanić križ naručila od zlatara Franje iz Milana negdje u isto vrijeme kada i škrinju Sv. Šimuna. Naime, lik kraljice Elizabete na istovjetan se način, raspuštene kose i bez pokrivala na glavi, pojavljuje se i u sceni Smrti bana Stjepana Kotromanića na škrinji sv. Šimuna.

„Nakon što smo saznali da je pronađen, sada svi željno iščekujemo da se križ vrati Samostanu. No, kako sam čuo riječ je o veoma dugoj i kompliciranoj proceduri. Koliko znam, dr. Cooper je o svojem otkriću krajem prošle godine izvijestio Sveučilište u Zadru. Sveučilište je informaciju proslijedilo Ministarstvu kulture, koje je potom obavijestilo Ministarstvo unutranjih poslova. Hrvatski MUP je početkom ove godine stupio u kontakt s Interpolom Italije radi utvrđivanja činjenica i provjere točnosti dobivenih podataka“, ispričao je fra Drago.

Za očekivati je da će Italija otezati s vraćanjem umjetnine, ali koliko god trajalo, križ će se u skladu s međunarodnim sporazumima o povratu ukradenih umjetnina, kad tad vratiti kući. Bit će to velik dan za Samostan Sv. Frane, za Zadar i sve one koji imalo cijene umjetničku i kulturnu baštinu svoje zemlje, izvještava Zadarski list i web portal franjevačke provincije Sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. (kta/f.p.)

foto