Hrvatsko-njemačka studentica osvojila nagradu za istraživanje hrvatskog iseljeništva

Studentica poslovne ekonomije Anna Pajdaković (21) primila je krajem studenoga 2025. u Weinheimu kraj Heidelberga prestižnu nagradu za mlade istraživače Državne nagrade za istraživanje domovine Baden-Württemberga, priopćili su iz HKZ Nagold/Freudenstadt/Calw, prenijela je Bosna Srebrena.

Nagrađen je njezin opsežan istraživački rad „Došli da ostanu – Hrvatske katoličke župe u sjevernom Schwarzwaldu“ koji obrađuje migracijsku povijest i religijski identitet hrvatske dijaspore u Njemačkoj.

Njezin rad bavi se pitanjem „zašto hrvatske katoličke zajednice u Sjevernom Schwarzwaldu kroz svoju preko 50-godišnu povijest do danas blaguju tako iznimno bogat suživot u vjerskom okruženju“. Dok se katoličke crkve u Njemačkoj na mnogim mjestima prazne, hrvatske zajednice bilježe stabilan, pa čak i rastući broj vjernika: u Nagoldu nedjeljnoj misi prosječno prisustvuje oko 400 vjernika, a u cijeloj regiji gotovo 1.000 – istaknuto je.

Studentica pokazuje da svoje korijene „ta snažna povezanost“ s Crkvom i tradicijom ima u hrvatskoj migracijskoj povijesti – od „gastarbajtera“ 1960-ih godina, preko ratnih izbjeglica 1990-ih, sve do suvremene migracije u sklopu Europske unije. Pri tome koristi arhivsku građu, povijesne statistike i brojne intervjue sa svjedocima vremena.

Njezin rad prikazuje da su Hrvati vrlo rano postali dio njemačke radne migracije. Nakon sporazuma o regrutaciji iz 1968. tisuće su dolazile u pokrajinu Baden-Württemberg. Mnogi su ostali trajno, suprotno prvotnim očekivanjima njemačke politike. Između 1974. i 1990. broj vjernika u hrvatskoj misiji u sjevernom Schwarzwaldu porastao je s 3.458 na 3.950.

Nagrađena studentica objašnjava kako su hrvatske katoličke misije nastale, kakvu su ulogu imali hrvatski svećenici iz bivše države Jugoslavije i kako su se župe unatoč političkim napetostima, migraciji i ratu kontinuirano razvijale. Posebno detaljno opisuje razvoj HKM Nagold „koja je od 1991. središte crkvenog života“. Prikazuje premještanje sjedišta zajednice iz Freudenstadta preko Wildberga do Nagolda, podjelu na tri župe – sv. Nikola Tavelića u Nagoldu, sv. Leopolda Mandića u Freudenstadtu i sv. Josip u Calwu – kao i rastuću važnost rada s mladima.

Danas se na „susretu mladih“ svakih šest do osam tjedana okuplja 60 do 120 mladih, kako bi zajedno molili, pjevali, razgovarali i njegovali svoj kulturni identitet.

Središnja misao njezina rada je pitanje što „domovina“ znači migrantima. Kroz intervjue studentica Pajdaković pokazuje da je hrvatska zajednica mnogim radnicima prve generacije bila zamjena za dom – mjesto na kojem su mogli očuvati jezik, kulturu i vjersku tradiciju. U vremenima kada se povratak u domovinu često činio nemogućim ili malo vjerojatnim, Crkva je postala društveni oslonac – ističe se.

Istodobno istražuje djeluje li hrvatska religioznost više kao granica ili kao most prema integraciji. Njezin zaključak: čini oboje, štiti tradiciju, ali istovremeno otvara prostor za susrete, dijalog i kulturno povezivanje.

Žiri je rad pohvalio kao „iznimno precizan, društveno relevantan i dojmljivo zreo“. „Nagrada pokazuje da istraživanje domovine odavno više nije područje rezervirano za starije generacije te da mladi ljudi migrantskog podrijetla daju neprocjenjiv doprinos povijesnoj i kulturnoj raznolikosti zemlje. Za studenticu je ovo priznanje i osobno značajno: dio intervjuiranih svjedoka potječe iz njezine vlastite obitelji. Time njezin rad spaja znanstvenu distancu s osobnom povezanošću i željom da povijest hrvatske dijaspore učini vidljivom“, ističu iz HKZ Nagold/Freudenstadt/Calw. (kta)