Nadbiskup Vukšić gostovao u programu televizije N1 u prigodi prve obljetnice pontifikata papa Lava XIV.

Vrhbosanski nadbiskup metropolit Tomo Vukšić gostovao je u petak 8. svibnja na televiziji N1 BiH gdje je govorio o pontifikatu pape Lava XIV., nasljeđu pape Franje, odnosima Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, međureligijskom dijalogu te društveno-političkim prilikama u BiH.

Na početku razgovora voditeljica se osvrnula na prvu godinu pontifikata pape Lava XIV., ali i na nasljeđe pape Franje, upitavši nadbiskupa po čemu će svijet najviše pamtiti preminulog papu.

Nadbiskup Vukšić odgovorio je kako će papa Franjo ostati upamćen ponajprije po zauzimanju za čovjeka, ljudska prava i mir među narodima. „Ponajprije mislim da će Papu Franju, naročito u ovo vrijeme koje je uslijedilo neposredno nakon njegove smrti, svijet najviše pamtiti po njegovom zauzimanju za dostojanstvo čovjeka, za ljudska prava, za mir, za dijalog među ljudima, među državama, među narodima, među religijama“, rekao je nadbiskup Vukšić.

Govoreći o njegovu nasljeđu unutar Katoličke Crkve, istaknuo je kako će ga vjernici pamtiti „kao prvoga od svih nas biskupa, kao poglavara Katoličke Crkve koji se zauzimao za ono što su radili i njegovi prethodnici, što će raditi svi njegovi nasljednici, a to je propovijedanje kršćanskog nauka istine o tome da Bog voli sve ljude jednako, da su svi jednako Božja stvorenja i da je zadaća svih ljudi zbog toga, jer imaju zajedničkog a nebeskog Oca, biti među sobom braća i sestre i djelovati i funkcionirati kao dobra braća i sestre.“

U nastavku razgovora govorilo se o papi Lavu XIV. i izazovima njegove prve godine pontifikata. Govoreći o prvoj godini pontifikata pape Lava XIV. nadbiskup Vukšić je kazao da su aktualne globalne okolnosti snažno odredile njegovo djelovanje. „Bilo bi točnije reći da je bio primoran pozivati svjetske čelnike na mir, vrlo često, nažalost, i uzaludno.“

„Papa Franjo se našao u određenom vremenu na službi poglavara Katoličke Crkve kao što se i sadašnji Papa našao u ovome trenutku i naravno da onda ovaj trenutak - izazovi svijeta, njegove ljepote i njegove muke, njegova dobrota i sva zla koja se nažalost događaju u ovome svijetu - jednostavno uvjetuju i izazivaju određene reakcije“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Dodao je kako je sasvim prirodno da se Papa posebno oglašava ondje gdje su ugroženi ljudski život i dostojanstvo čovjeka. „Mora se odgovarati na konkretna pitanja, potpitanja, izazove života, pogotovo tamo gdje je ljudski život ugrožen, gdje je dostojanstvo čovjeka ugroženo tako da je i prva godina sadašnjega Pape sasvim prirodno obilježena konkretnim izazovima i pitanjima koji postoje u ovome trenutku u svijetu,“ istaknuo je nadbiskup.

Govoreći o osobnosti pape Lava XIV. novinarka televizije N1 je podsjetila kako aktualni Papa povezuje Sjevernu i Južnu Ameriku, ali i Europu, gdje je također djelovao i studirao.

Nadbiskup Vukšić rekao je kako svaka sredina ostavlja trag na čovjeku, ali da partikularno ne smije zasjeniti univerzalnost papinske službe. „Sadašnji papa je Sjevernoamerikanac. Kao svećenik je djelovao kao misionar u Južnoj Americi. Međutim, kao svećenik je djelovao, to mnogi zaboravljaju, kao poglavar svog crkvenog reda, također u Europi. Studirao je i u Europi, najduže u Italiji.“

Naglasio je kako je upravo univerzalnost temeljna oznaka Katoličke Crkve i papinske službe. „Ono što je najvažnije u svemu tome je da koliko god, govorim sada iz katoličke perspektive, svako partikularno obilježi čovjeka... to nisu najvažnije obilježja, mi smo katolici. I kad iz te perspektive govorimo, a papa je prva osoba o kojoj treba govoriti iz takve perspektive, onda ovo partikularno nikako ne može uvjetovati, ne može dominirati. Ono opće, katoličko, sveopće, sveljudsko, svesvjetsko, svebožansko je ono što je glavni pečat i glavna oznaka“, rekao je nadbiskup.

U dijelu razgovora posvećenom papinim putovanjima i odnosima među religijama i narodima, nadbiskup Vukšić istaknuo je kako je promicanje dijaloga i kršćanskih vrjednota sastavni dio same naravi papinske službe. „U naravi je službe papine da promovira one vrjednote koje su uopće kršćanske vrednote, koje je Isus Krist propovijedao i ostavio Crkvi svojoj da zapravo nastavi ono što je on radio“.

Dodao je kako su svi kršćani, a osobito papa, pozvani svjedočiti Božju dobrotu i ljudsko bratstvo. „Naša je zadaća biti neka vrsta refleksa, odraza, odbljeska te Božje dobrote, uopće ljudskog bratstva, solidarnosti među ljudima na način kao što je to propovijedao i činio Isus Krist“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Govoreći o komunikacijskim sposobnostima pape Lava XIV. i njegovu odnosu prema medijima, nadbiskup Vukšić istaknuo je kako je komunikacija sastavni dio poslanja Crkve. „Ako Crkvu promatramo iz kuta komunikacija, medija, onda bi smo mogli kazati da je crkva zajednica koja je ustanovljena za to da komunicira“, rekao je podsjetivši na Kristove riječi učenicima: „Idite po svijetu i propovijedajte Evanđelje“.

Naglasio je i važnost suradnje Crkve i medija. „Suradnja s medijima silno je važna“, rekao je nadbiskup, osobito „u vremenu kad treba braniti dostojanstvo čovjeka, treba braniti miru svijetu, promovirati te vrjednote“. Osvrnuvši se na osobnost aktualnog pape, dodao je kako „sadašnji Papa očito nema poteškoća na toj razini temperamenta ili karaktera komunicirati vrlo smireno, vrlo jednostavno s onima koji ga okružuju i sa svijetom medija“.

U nastavku razgovora otvoreno je i pitanje kritika koje Papi dolaze iz dijela američke administracije.

Nadbiskup Vukšić odgovorio je kako je osporavanje sastavni dio kršćanskog svjedočenja. „Sam Isus Krist svojim životom, svojim propovijedanjem, svojim djelovanjem je vrlo osporavan i vrjednote koje je propovijedao, gledano povijesno, su ga skupo koštale, platio je to vlastitim životom“, rekao je.

Dodao je kako Crkva i danas mora govoriti o moralnim vrijednostima bez obzira na kritike. „Tamo gdje je ugrožen mir, tamo gdje se ugrožava ljudski život, tamo gdje se razaraju dobra koje su ljudi stvorili svojim rukama, ne biti znak osporavan je vrlo teška osuda“, kazao je nadbiskup istaknuvši kako se „mora nastupati, mora se propovijedati, mora se svjedočiti“, premda to „ponekad može skupo koštati“.

Govoreći o mogućnosti novog papina pohoda Bosni i Hercegovini, nadbiskup Vukšić rekao je kako za sada nije bilo službenih razgovora o tome, podsjetivši pritom na okolnosti dolazaka svetog pape Ivana Pavla II. „Ja se iskreno nadam da razlozi koje su doveli Ivana Pavla II. ovdje u Bosnu i Hercegovinu se nikada više neće ponoviti. To je bio teški rat i teška stradanja. Pa ako je rat razlog njegovog dolaska, da Bog da, papa nikad ne došao“, rekao je.

Dodao je kako u svijetu postoje brojna područja koja imaju veći prioritet za papine posjete te podsjetio da papa Franjo tijekom pontifikata nije posjetio ni svoju rodnu Argentinu.

Nadbiskup Vukšić osvrnuo se i na svoje susrete s papom Lavom XIV. prije njegova izbora za papu, dok je kardinal Robert Prevost bio na čelu Dikasterija za biskupe. „Kad god čujete vijest da je neki biskup iz BiH ili iz Hrvatske ili iz Mađarske, iz Skandinavije bio kod pape, možete biti unaprijed sigurni da je tema bila situacija i prilike u društvu i u Crkvi iz kraja iz kojeg se dolazi“.

Govoreći o odnosima s drugim vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, nadbiskup Vukšić istaknuo je važnost dijaloga, osobito u složenom društvu kakvo je bosanskohercegovačko. „Ja osobno imam lijepe kontakte s poglavarima drugih vjerskih zajednica. U idući ponedjeljak mislim da imamo i susret Međureligijskog vijeća. Do prošle godine sam i predsjedao Međureligijskim vijećem i imam iskustvo rada u jednoj kritičnoj situaciji kad nismo bili kompletni, ali i povratka cijelog Međureligijskog vijeća. Drago mi je da se to dogodilo dok sam predsjedao i drago mi je da se ta suradnja nastavlja. Što se mene tiče, dijalog ostaje ne samo moj osobni program, plan i opredjeljenje, nego je to i program, plan i opredjeljenje cijele Katoličke Crkve.“

Podsjetio je i kako je velik dio svoga akademskog rada posvetio upravo temama dijaloga i ekumenizma. „Dok sam radio na fakultetu 30-ak godina sam druge učio kako dijalogizirati, kako ekumenski nastupati i kako se odnositi s drugima“.

Na kraju razgovora novinarka se osvrnula na predstojeću izbornu godinu u Bosni i Hercegovini i sve izraženije političke podjele.

„Najprije svijet politike, svijet kulture, svijet sporta, svijet drugih aspekata društvenog života ima svoje načine, da ne kažem pravila ponašanja. Crkva ima svoj način ponašanja. Odgovarajući na vaše pitanje, ja bih kazao otprilike ovako: Bez obzira o kome se radi, a ovdje se sada spominje predizborno vrijeme koje nama slijedi, nitko ne bi smio zaboraviti da postoje vrjednote koje se ne smiju dirati. To je društvena sloga i opće dobro. Uz to, dostojanstvo svakog pojedinoga čovjeka, ljudska prava itd. Borba za vlast, borba za moć nikada ne bi smjela dovesti u pitanje opće dobro, društvenu slogu i dostojanstvo čovjeka.

I tamo gdje te ili neke slične vrjednote budu promovirane, svatko može unaprijed imati podršku Katoličke Crkve zbog vrjednota koje će se promovirati i obratno, tko god bude ugrožavao te vrjednote, sigurno neće imati podršku Katoličke Crkve“, kazao je vrhbosanski nadbiskup u intervjuu za televiziju N1 BiH.

(kta)