Nadbiskup Német: Postkomunističke države opterećene su čuvanjem jedne idealizirane slike Crkve

O sinodi su 20. ožujka u emisiji Susret u dijalogu urednice Blaženke Jančić razgovarali dopredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, predsjednik Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metoda beogradski nadbiskup i metropolit dr. Ladislav Német, bioetičarka dr. sc. sestra Marta Carti i teologinja iz Isusovačke službe za izbjeglice Ana Marčinko.

S kakvom stvarnošću se susreće Katolička crkva u Europi? Zašto su viđenja njezina poslanja već u europskim zemljama tako različita? Jesu li vjernici spremni prihvatiti tu različitost? Kako gledaju na sinodske procese u Njemačkoj, a koliko su upoznati sa zaključcima sinode u našoj zemlji?

Katolička crkva promišlja o zajedništvu, sudjelovanju i poslanju, propituje se i traži nove načine evangelizacijskog poslanja. Proces je to koji je potaknuo papa Franjo. Počeo je prije dvije godine. Nakon nacionalne razine, nedavno su održane i kontinentalne sinodske skupštine – a završetak sinode bit će iduće godine u Rimu.

Sinoda – prilika zajedništva za Crkvu u Europi

Prvi put u povijesti Crkva u Europi imala je priliku biti zajedno, i to ne samo biskupi i predsjednici Biskupskih konferencija, nego svi zajedno s vjernicima, čak i s onima koji nisu povezani s Katoličkom crkvom, rekao je potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija beogradski nadbiskup Ladislav Német. Istaknuo je da je to bila prilika svima da mogu reći ono što drže u ovome trenutku povijesti najvažnije za Crkvu, njen radi i evangelizaciju. Premda su situacije već u europskim zemljama različite, nadbiskup Német smatra da je važno naglašavati sve ono što nas povezuje.

Katolička crkva suočila se sa skandalima zlostavljanja i financijskim skandalima, a nadbiskup Német smatra da navedene probleme dobro rješava. Što se financija tiče naglasio je da je važno da Crkva prihvati zakonodavstvo koje je normalno u razvijenom svijetu, a ne da nastavi neku financijsku konstrukciju koja je bila više utemeljena na dobrim odnosima i privatnom financiranju.

Német je govorio i o položaju Katoličke crkve u Republici Srbiji u kojoj katolici čine oko 5 % stanovništva. Iako nema značajniji utjecaj na javni život, prepoznatljivi su po caritativnom djelovanju. Vezano za ekumensko djelovanje, rekao je da ono znatno ovisi o stavu većinske Srpske pravoslavne crkve, ali da se Katolička crkva nikad neće umoriti raditi na tome da ima dobar odnos prema većinskoj Crkvi, kao i prema muslimanima. Nadbiskup Német suradnju sa SPC ocijenio je pozitivno i rekao da vidi mogućnosti boljih odnosa što je povezano s novim patrijarhom SPC Porfirijem koji je u ovom trenutku i metropolit zagrebačko-ljubljanski i koji je čovjek koji je doživio što znači raditi u manjini.

Prevladavanje klerikalizma

Najvažniji naglasci sinodalnog puta Crkve u Hrvatskoj su obitelj i odgoj u vjeri djece i mladih, jačanje sakramentalnog života, posebno sakramenta ispovijedi, unutarcrkveni dijalog tj. prevladavanje klerikalizma i nova evangelizacija koja će biti osjetljivija na potrebe i dinamiku suvremenog života, pojasnila je s. Marta Carti koja je zajedno s delegacijom Hrvatske biskupske konferencije te zaključke predstavila na kontinentalnoj sjednici sinode održanoj nedavno u Pragu. Istaknula je kako su svi u Europi prepoznali znakove vremena s kojima se suočava Katolička crkva kao što su; smanjenje broja vjernika, duhovnih zvanja, pitanje mladih u Crkvi, način pastoralnog uključivanja rastavljenih i ponovno vjenčanih osoba, međureligijski i ekumenski dijalog.

Rad na „periferijama“

Na pitanje koliko su vjernici u Hrvatskoj upoznati sa zaključcima sinodalnog hoda, teologinja Ana Marčinko podsjetila je kako su već biskupijski sažeci trebali biti objavljeni i prije nego su poslani Biskupskim konferencijama, prema preporuci Vademecuma – službenog priručnik za slušanje i razlučivanje u mjesnim Crkvama. Nažalost u većini naših biskupija to se nije dogodilo, kazala je Marčinko.

Govorila je o vlastitom iskustvu rada s mladima i rada na „periferijama“ društva, konkretno s migrantima. Istaknula je da radi s onima koji nose nadu u Crkvi jer upravo oni Crkvu još uvijek vide kao svoju obitelj, kao onu koja im može dati puno toga za budućnost. Ako im Crkvu predstavljamo kao njihova vrata u bolju budućnost, ne onu egzistencijalno riješenu budućnost, već budućnost u kojoj će njihovo dostojanstvo imati vrijednost koju zaslužuje, u kojoj je njihova osoba biti važna i u kojoj će njihovi talenti biti darovani ovome svijetu, takva će Crkva od njih biti prepoznata i Crkva kao zajednica to može iznijeti, kazala je teologinja Marčinko. Što se tiče brige za mlade u Crkvi, Marčinko je istaknula da ako želimo „osvježiti“ našu Crkvu i dati joj jedan dodatni polet i snagu moramo mladima dati mjesto koje im pripada. Pojasnila je da to znači dati mladima mogućnost da preuzmu odgovornost jer, kako kaže, oni to mogu nositi.

Sinodalne odluke Katoličke crkve u Njemačkoj preinačene u prijedloge

U emisiji se govorilo i o Njemačkom sinodalnom putu. S. Carti naglasila je kako se na kontinentalnoj sjednici moglo čuti o problemima zlostavljanja u Crkvi i skandala koji su se dogodili i ranjenost njihovih zajednica zbog toga. Spomenula je kako oni uzroke vide u strukturi vlasti u Crkvi te kad bi se ona promijenila onda bi se u budućnosti mogli spriječiti takvi skandali. S Carti govorila je i o drugim naglascima koje iznosi Katolička crkva u Njemačkoj kao što su spolni moral, svećenički način života, uloga žene u Crkvi.

Nadbiskup Német rekao je kako je KC u Njemačkoj nakon reakcije Svete Stolice i samoga Pape promijenila svoje tekstove i to ne u sadržaju nego u načinu predstavljanja. Ponajprije je bilo predloženo da to budu odluke, a sada su sve prijedlozi. Dodao je da nema ni jedne mjesne Crkve na svijetu koja bi imala toliko novaca i toliko teologa da bi mogla tako temeljito analizirati situaciju Katoličke crkve u Europi ili u razvijenom svijetu kao što je Crkva u Njemačkoj. Német je rekao da će teme koje je predložila Katolička crkva u Njemačkoj ući na sinodu biskupa ove i iduće godine.

Rekao je da se nada da će žene što prije dobiti veće sudjelovanje u donošenju odluka u Crkvi, jer ne postoje “nikakvi antropološki ni teološki temelji za to da bi samo muškarci mogli odlučivati u KC”. On smatra da treba razdijeliti to što je sakrament ređenja od struktura i donošenja odluka u Crkvi.

Postkomunističke države opterećene čuvanjem jedne idealne slike Crkve

Primijetio je kako su postkomunističke države opterećene čuvanjem jedne idealne slike Crkve koju su imali za vrijeme komunizma što im je pomoglo da prežive komunizam. Smatra da se oni slabo snalaze u slobodnom društvu koje smo dobili poslije pada komunizma.

Osvrnuo se Német i na prosvjed LGBTQ osoba ispred hotela u Pragu gdje je bila opća skupština kontinentalne faze Sinode. Rekao je da su tražili veće priznanje u Katoličkoj crkvi te da se iz Katekizma Katoličke Crkve izbaci dio u kojem se svaki odnos izvan dualnosti muško-žensko smatra grijehom. Nadbiskup je rekao da je on razgovarao s njima te da smatra “apsolutno nekršćanskim” to što je netko pozvao policiju te ih je policija odstranila.

Nova generacija biskupa u Hrvatskoj želi inkluzivnu Crkvu

Za Crkvu u Hrvatskoj nadbiskup Német je rekao da ona ima velike mogućnosti promijeniti samu sebe i utjecati na sve građane Hrvatske. Primijetio je i promjenu kulture, generacije osobito na planu pastirskog djelovanja tj. dolaze nove generacije biskupa, kako je rekao, neopterećeni prošlošću, otvoreni za budućnost i koji vide drugačije ulogu Crkve u društvu i žele jednu inkluzivniju Crkvu.

Nadbiskup Német u emisiji je komentirao i posjet pape Franje Mađarskoj koji će biti koncem travnja ove godine. Rekao je da će Papa zasigurno doći s porukama ljubavi prema svima, osobito najslabijima, prema izbjeglicama. Posjet pape Franje ima i širi kontekst u smislu pomirenja podijeljene tradicionalne i liberalne Mađarske, a osobito će biti važan njegove poziv na mir u Ukrajini. Raspravu poslušajte u emisiji Susret u dijalogu (kta/radio.hrt.hr)