München: Predavanje o kršćanskim Crkvama na Bliskom istoku

Akademski krug koji djeluje pri Hrvatskoj katoličkoj župi München ugostio je u utorak 24. veljače 2026. đakona Kaldejske katoličke zajednice u Münchenu, Gemmura Imada, izvijestila je „Živa zajednica“

Đakon Imad u kratkim crtama prisutnima je približio državu Irak, pokazavši na karti koju je donio sa sobom, da je Irak država u jugozapadnoj Aziji, između Turske, Irana, Kuvajta, Saudijske Arabije, Jordana i Sirije te malim dijelom na jugoistoku dopire do Perzijskog zaljeva.

Kazao je kako su godine 637. Arapi pod vodstvom kalifa Omara I. (634-644) osvojili područje Mezopotamije i nazvali ga Irak (arapski Al-Gazira: otok), prema „otoku“ koji tvore Eufrat i Tigris. S uspostavom Abasidskog Kalifata 750. i gradnjom Bagdada 762. kao nove prijestolnice arapske države, Irak je postao središte islama s kulturnim središtima u Bagdadu, Basri i Kufi. Tijekom povijesti na tom području vodili su se mnogi ratovi. Uspostava stvarne osmanske vlasti u Iraku započela je na početku 18. stoljeća kada je Porta – vlast u Iraku – prepustila dinastiji gruzijskih mameluka koja je ubrzo uspostavila svoju vlast nad cijelom pokrajinom. Porta je smijenila tu dinastiju i uspostavila izravnu vlast nad Irakom koji je podijelila na tri ejaleta (Mosul, Bagdad i Basra).

Iako se u svom predavanju nije odveć zadržavao na ratovima, ali je svakako želio pokazati stanje kršćana i kršćanstva na tim područjima, đakon Imad kazao je da Kaldejsku katoličku Crkvu čine „kršćani koji su stoljećima čuvali vjeru okruženi neprijateljima“. Kršćanske Crkve na Bliskom istoku – istaknuo je – prolaze kroz pravi progon od strane islamističkih terorista.

Kaldejska katolička Crkva najbrojnija je skupina katolika na području današnjeg Iraka. Oni su sljednici asirskih kršćana koji su na tom području od 1. stoljeća. Prema njihovoj predaji, prvi misionari koji su im donijeli kršćanstvo bili su apostoli Toma i Bartolomej te njihov suradnik Tadej. Krajem 13. stoljeća na području Mezopotamije djeluju kao misionari dominikanski i franjevački redovnici. Oni su na tom području zatekli kaldejske kršćane, potomke nekada rasprostranjene zajednice koja je u to vrijeme bila svedena na mali broj vjernika i biskupa. Godine 1830. definitivno su ušli u puno jedinstvo Katoličke Crkve kada je papa Pio VIII. (1829.-1830.) posvetio Yohannana Hormizda za patrijarha kaldejskih kršćana sa sjedištem u Mosulu. Danas je sjedište patrijarha u Bagdadu.

Po riječima đakona, kaldejska zajednice broji nešto više od 600.000 pripadnika. Njih je najviše u Iraku, oko 240.000, a toliko ih je u SAD-u. U Iranu ih je ostalo oko 4.000. Također su prisutni i u Libanonu s oko 20.000 članova. U Siriji je broj rapidno opao te ih je tu danas oko 10.000. U Turskoj zajednica broji oko 14.000 vjernika, u Kanadi oko 30 000, Australiji 35.000 te Jordanu 7.000. U Bavarskoj ih ima oko 20.000, a u gradu Münchenu 6.000.

Kako je istaknuo đakon Imad, posebno je teško zajednicama koje su pale u ruke tzv. Islamske države. Naveo je primjer pada broja vjernika pod Bagdadskim patrijarhom gdje ih je 1990. bilo oko 325 000, a 2000. godine 151 000, dakle, upola manje.

Na čelu Kaldejske katoličke Crkve nalazi se patrijarh sa sjedištem u Bagdadu. U liturgiji koriste istočnosirijski obred. Prema predaji koju čuvaju Crkve koje koriste taj obred (Kaldejska katolička, Apostolska asirska, Drevna asirska Crkva Istoka te Siro-malabarska katolička Crkva) on im je predan od samih apostola, tj. sv. Tome apostola koji je zadužio Tadeja (jednog od sedamdesetorice) da uredi Crkvu na tom području.

Godine 2007., na poticaj Svete Stolice, došlo je do reforme obreda, pri čemu je Rim potaknuo Kaldejce da svoj obred reformiraju na način da se što više vrate tradicijskim korijenima vlastite liturgije. Jezik koji se koristi je dijalekt aramejskog kojeg pripadnici zajednice i danas koriste kao jezik svakodnevice. Ovaj dijalekt je izrazito blizak jeziku kojega je govorio sam Krist, pa su i na taj način izrazito povezani s izvorima kršćanstva.

Može se kazati da je ova zajednica kroz cijelu povijest bila zajednica mučenika. U Münchenu slave misu i sakramente u crkvi St. Wolfgang, St. Wolfgnags-Platz 9, 81669 München. Problem je ove zajednice nedostatak svećenika. Njihov svećenik još studira u Rimu.

Bilo je puno pitanja koju su prisutni postavljali predavaču, đakonu Gemmuri Imadu. Uime svih prisutnih đakonu se zahvalio Ante Moro, predsjednik Akademskog kruga. (kta/j.ž.)