München: 45 godina Hrvatskog doma

Na portalu „Žive zajednice“, glasila hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, 13. studenog 2025. objavljen je tekst fra Joze Župića o Hrvatskom domu u Münchenu koji je svečano otvoren 30. studenoga 1980. godine. Spomenuti tekst u nastavku prenosimo u cijelosti:

Najveća hrvatska župa izvan Domovine je München. Službeno broji oko 65.000 vjernika, ali ta brojka se penje i do neslužbenih 80.000, budući da od 2000. godine djeca hrvatskih roditelja rođena u Njemačkoj ne ulaze u statistiku kao Hrvati nego kao Nijemci, te ih sustav pribraja statistici njemačkih župa. Ipak, München spada u velike župe, a velika župa, znači i velike pastoralne potrebe, posebno s obzirom na crkvu i prostorije za kateheze, predavanja, druženja, sastanke…

Pastoralni centar kardinal Alojzije Stepinac

Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, jedan od prvih hrvatskih misionara u Njemačkoj je bio dr. fra Dominik Šušnjara. On je brinuo za hrvatske vjernike u Bavarskoj, a bio je istovremeno i dušobrižnik njemačke inozemne pastve za Hrvate od 1951. do 1971. godine. On je kao redovnik stanovao u samostanu sv. Ane, bavarske Franjevačke provincije. Nastojao je doći do doma za sebe, ali i za potrebe Misije. No, bio je to veoma težak put, koji je ipak na kraju urodio plodom te su hrvatski vjernici u Münchenu dobili svoj dom za pastoralno djelovanje.

Za otvaranje prvog hrvatskog doma ne samo u Münchenu već i u čitavoj Njemačkoj najzaslužniji je bio o. Werenfried von Straaten, osnivač međunarodne humanitarne organizacije „Kirche im Not“ čiji je fokus usmjeren na pružanje pastoralne skrbi progonjenim, potlačenim i potrebitim kršćanima, a Hrvati, tada pod komunističkim totalitarizmom, su bili potrebni pomoći, na što je ukazivao i sve veći broj hrvatskih, posebno političkih, migranata u Njemačkoj. Tako je o. Werenfried, poznat pod nadimkom „Speckpater“, 25. lipnja 1962. u Kölnu obećao svoju pomoć pri izgradnji ili kupnji doma za hrvatsku pastvu. Svoj pristanak dao je i kardinal Julius Döpfner, nadbiskup biskupije München-Freising, na zagovor šibenskoga biskupa mons. Josipa Arnerića. Svoje očitovanje također je pozitivno izrekao i provincijal bavarske Franjevačke provincije dr. fra Wilhelm Forster, na zamolbu i zagovor provincijala Provincije Presvetog Otkupitelja fra Jerka Lovrića.

Dan otvorenja „Pastoralnog centra kardinal Alojzije Stepinac“ bio je 4. travnja 1965. godine. No, ubrzo je taj „Dom kardinala Stepinca“, koji se nalazio u Widdersteinstr. 20 postao malen. Stoga je biskupija München-Freising ustupila hrvatskim vjernicima nešto veće prostorije u Holzstr. 10, koje su prije toga koristili Španjolci. Novi „Hrvatski dom kardinala Stepinca“ je blagoslovio prelat Jandl 4. srpnja 1971. godine.

Zašto je Dom Alojzija Stepinca promijenio ime

Dom je imao svoju knjižnicu, priređivao je predavanja o hrvatskom jeziku i književnosti, tribinu mladih za vjerske, mladenačke i životne probleme, imao je svoj orkestar, hrvatske narodne nošnje, folklornu grupu hrvatskih djevojaka i mladića. Svrha Hrvatskog doma u Münchenu bila je „pomaganje našem hrvatskom narodu u svim njegovim potrebama, duhovnim i materijalnim, promicanje hrvatske kulturne baštine i osebujnosti hrvatskoga duha i srca, čuvanje vjere i narodne svijesti“. Tako je bilo i u sedamdesetim godinama kada je, zbog određenih ustupaka i popuštanja komunističkog režima u smislu dopuštanja građanima da odlaze na privremeni rad u inozemstvo, velik broj Hrvata došao na rad u Njemačku. U tuđini su se Hrvati rado okupljali u Hrvatskom domu, što je nekome smetalo te su se počeli javljati protivnici Doma. Očito im nije bilo drago što je Dom u Holzstrasse bio pravi hrvatski kutak kroz niz godina. Uprava Caritasa, u čijem je nominalnom vlasništvu bila kuća i prostorije Hrvatskoga doma, zatvorila je Dom 1976. godine radi lažnih pritužbi, te radi čestog ‚prebučnog‘ vladanja i ‚ometanja‘ javnog reda i mira, što su dakako bile neistine. U njemu su ostali samo uredi socijalnih radnika.

Dom oca Ante Antića

Pristupilo se traženju novih prostorija. I Bogu hvala, uviđavnošću Ordinarijata biskupije München-Freising, hrvatski katolici dobivaju novi Hrvatski dom koji je svečano otvoren 30. studenoga 1980. godine. U potkrovlju se nalazila i kapela. Blagoslov Doma i kapele Hrvatske katoličke misije obavio je kardinal Joseph Ratzinger, nadbiskup Münchena i Freisinga, a budući papa Benedikt XVI. Nazvan je „Dom oca Ante Antića“.

U to vrijeme provincijal je bio fra Stjepan Vučemilo. On je prije toga obavljao službu vicepostulatora, i bavio se proučavanjem života oca Ante Antića koji je umro na glasu svetosti, i fra Stjepanova je uloga bila, dokazati da je o. Ante Antić bio sveta života kako bi ga se proglasilo blaženim i svetim. Kao provincijal želio je da lik o. Ante Antića bude upoznat i u inozemstvu, pa je sigurno savjetovao fra Dominika Šušnjaru da mu posveti novi Dom te da splasnu tenzije glede Alojzija Stepinca zbog čijeg imena je ranije imao problema, iako je Alojzije Stepinac za sve nas, pa tako i za provincijala Vučemila bio svet čovjek, što će potvrditi i papa Ivan Pavao II. koji će nadbiskupa zagrebačkoga i kardinala Alojzija Stepinca proglasiti blaženim 3. listopada 1998. godine.

Tom prigodom kardinal Ratzinger je rekao: „To je izraz naše zahvalnosti za sve što Hrvati Münchena čine u privredi, a osobito u bolnicama i staračkim domovima.“ Pohvalio je vjeru Hrvata u Münchenu, marljivost i požrtvovnost u radu, posebice hrvatskih časnih sestara. Istoga dana za radio Köln kardinal Ratzinger je rekao i ovo: „Poznajem također čitav niz hrvatskih svećenika te preko njih i pobožnost naših hrvatskih sugrađana koji se redovno sastaju na misna slavlja u crkvi sv. Pavla gdje doživljavamo da kod Hrvata katolicizam gotovo spada u njihovu narav, pri čemu se spaja s njihovom društvenošću. Stoga je veoma lijepo što se uz crkvu sv. Pavla nalazi ovaj Dom. Na taj se način misno slavlje uklapa u međuljudske susrete i tako se, koliko je moguće, ostvaruje smirenje pod vlastitim krovom nad glavom uz njegovanje vlastite kulture.“ Župnik fra Dominik Šušnjara zahvalio je kardinalu i naglasio kako je Dom kardinala Stepinca iz 1965. godine postao malen za toliki broj vjernika.

U Domu se od studenoga 1984. godine nalaze svi uredi, stanovi svećenika i časnih sestara. Dakle, u ovom mjesecu studenom slavi se 45 godina od otvaranja Hrvatskog doma u Schwanthalerstr. 96, gdje se nalazi i danas. Nasuprot Domu, Hrvati su dobili kapelu posvećenu bl. Alojziju Stepincu, a ispred kapele podignut je brončani kip bl. Alojzija Stepinca, djelo akademskog hrvatskog kipara Mladena Mikulina, koji je rođen 31. prosinca 1958. u Velikoj Gorici.

U kapeli se slavi sveta misa. Vjernici pristupaju sakramentu pomirenja. U kapeli slave sakramente krštenja i vjenčanja, održavaju se predstave, predavanja, pobožnosti, duhovne obnove. A sve vjernike povezuje bl. Alojzije Stepinac. On se moli za njih. Oni se utječu njemu, a on ih upućuje Kristu za čije je ime i sam trpio i postao mučenik za istinu. Tako Hrvatska katolička župa München danas ima Hrvatski dom i kapelu koji nose imena dvojice svetih ljudi i hrvatskih velikana, sluge Božjega o. Ante Antića i blaženog, a nadamo se uskoro i svetog, kardinala Alojzija Stepinca.