KNJIGA BISKUPA KOMARICE PREDSTAVLJENA U EUROPSKOM PARLAMENTU

U povodu dvadesete obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma u Briselu je u utorak, 1. prosinca 2015. u Europskom parlamentu u organizaciji potpredsjednika Odbora za vanjske poslove Europskoga parlamenta hrvatskoga zastupnika mr. Andreja Plenkovića (HDZ) predstavljena knjiga “Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski“ banjolučkog biskupa mons. Franje Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka. Knjiga govori o pozadini rata i planovima za istrjebljenje Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Povod za predstavljanje knjige u Europskom parlamentu došao je nakon posjeta hrvatskog zastupnika mr. Plenkovića Banjoj Luci prije dva tjedna za prigodne konferencije koja je bila posvećena temi protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske 90-tih godina.

Pred stotinjak gostiju, uz biskupa Komaricu i koautora knjige Winfrieda Gbureka, o knjizi su govorili nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, bivša zastupnica u EP Doris Pack te veleposlanica BiH pri EU Lidija Topić. Prigodom boravka u Bruxellesu kardinal Puljić i biskup Komarica susreli su se i s potpredsjednikom EP Antoniom Tajaniem, predsjednikom Odbora za vanjske poslove Elmarom Brockom, izvjestiteljem za BiH Cristianom Predom i većinom hrvatskih zastupnika S te su sudjelovali na konferenciji o progonu kršćana u svijetu na kojoj je govorio i kardinal Puljić te predsjednik EP Martin Schulz. S njim je posebno razgovarao biskup Komarica. Kardinal Puljić je kritizirao ponašanje međunarodne zajednice prema katolicima u BiH i tražio veću potporu njihovu ostajanju u zemlji gdje mogu i hoće konstruktivno doprinositi sigurnijoj budućnosti

Plenković je kao moderator u svom uvodnom obraćanju istaknuo kako je 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma "današnja konferencija važan doprinos emancipiranju Bosne i Hercegovine kao teme u europskim institucijama, a posebno položaja Hrvata kao ravnopravnoga konstitutivnog naroda u BiH, što je jedna od trajnih i prioritetnih zadaća hrvatskih zastupnika u EP. Pritom je zalaganje za povratak Hrvata na područje RS-a na kojem godinama radi biskup Komarica, bitna odrednica zajedničkog djelovanja." Plenković je podsjetio na humanost i predanost biskupa Komarice u zaštiti interesa Hrvata u BiH i njegov neumorni međunarodni angažman za koji je dobio više priznanja, uključujući i kandidaturu za Nobelovu nagradu za mir.

Knjiga je objavljena ovoga ljeta, a s njemačkog originala prevedena je na hrvatski i engleski.
Pisana je obliku intervjua s biskupom Komaricom. Koautor knjige Winried Gburek je pojasnio kako je zajedno s biskupom želio potaknuti nove razgovore i dijalog za rad koji se ulaže u pomirenje u BiH. Ukazao je na nepravednost Daytonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, ali nisu stvoreni temelji za trajan mir i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, nego je ozakonjeno pravo jačega. “Velika je stvar da smo mogli predstaviti knjigu u Europskom parlamentu. Već je mnogo papira tiskano, napisane su mnoge knjige koje samo stoje na policama, no ova knjiga ima široku publiku i čini mi se da je njezino mjesto upravo ovdje u parlamentu, jer ovom knjigom biskup Komarica i ja želimo pokrenuti i dotaknuti politiku, potaknuti nove razgovore i dijalog za rad koji se ulaže u pomirenje u Bosni i Hercegovini”, rekao je autor Winfried Gburek, koji već deset godina prati i proučava zbivanja u Bosni i Hercegovini.

Doris Pack, dugogodišnja zastupnica u Europskom parlamentu, koja je najveći dio svoje europske političke karijere posvetila jugoistoku Europe rekla je da iz knjige izvire “ogorčenost biskupa Komarice jer je bio pun nade da u njegovu kraju mogu zajedno živjeti Hrvati, Srbi i Bošnjaci, a što Dayton nije omogućio. On se uzdao u političare, ali oni nisu pomogli, posebice tom dijelu Hrvata u banjalučkoj biskupiji, koji su u Republici Srpskoj. Oni su doista izgubljeni, ne mogu se vratiti. Ja sam pokušavala pomoći, ali sam udarala u zid”, rekla je Pack. Pojasnila je kako Europa početkom 90-tih nije razumjela što se događalo u tom dijelu europskog kontinenta, te da je Slobodana Miloševića smatrala faktorom stabilnosti, što se pokazalo fatalnim.

Kardinal Puljić je rekao da se o ratu u BiH mora utvrditi istina bez koje nije moguće pomirenje i da pritom svatko mora poći od sebe.
“Nema pomirenja dok svatko ne počisti svoje dvorište, a ne da svatko ukazuje na krivicu drugoga”, rekao je Puljić, koji je posebice istaknuo nepravednost Daytona. Spomenuo je da je nedugo nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995., pitao Richarda Holbrooka, jednog od arhitekata toga sporazuma, “kako možete skrojiti ovakav ustav”, a da mu je Holbrook odgovorio: “mogu jer imam vlast”.

Biskup Komarica je u svome izlaganju rekao da je Daytonski sporazum “proizvod kojemu je istekao rok trajanja” i da ga treba zamijeniti novim proizvodom. Dodao je kako se u BiH ne poštuje konstitutivnost hrvatskog naroda, a da u Republici Srpskoj Hrvati u praksi nemaju nikakvih prava. Također je rekao da Hrvatska nije učinila ono što je mogla i morala u duhu svoga ustava i kao supotpisnica Daytonskog sporazuma da pomogne Hrvatima u BiH. “Prije ulaska u EU, političari u Hrvatskoj govorili su mi da čekamo, da još nije vrijeme dok Hrvatska ne postane članicom. Nakon toga, pitao sam tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića, možete li sada pomoći, a on je odgovorio da još nije vrijeme, da smo još mlada članica. „Istodobno Rusija u BiH pomaže Srbe, Turska Bošnjake, a samo se Hrvate ne pomaže”, kazao je biskup Komarica.

Komarica je zahvalio hrvatskim europarlamentarcima, koji pomažu da se konačno – i u središtu Europske Unije – glasnije čuje istina o događajima i stanju u BiH.

“Treba odlučnije pristupiti liječenju još uvijek zatrovane rane na tijelu Europe. Ta rana može opet lako buknuti i onda će Hrvatska kao prvi susjed biti pogođena tom ratnom ranom. A ako se ispravno dijagnosticira bolest te rane onda će se moći tražiti adekvatna terapija”, rekao je biskup Komarica.

Istaknuo je da se EU mora daleko jače angažirati u BiH i na jugoistoku Europe. Kazao je da rješenje za Bosnu i Hercegovinu mora sadržavati jamstva za osobna ljudska prava i kolektivna prava. “Onda neće vrijediti zakon jačega, nego ravnopravnost, koje danas nema. Ovakva demokracija bez vrednota pretvorila se u jedan zlobni totalitarizam onih koji su prigrabili moć koju su im dali međunarodni akteri, a oni su samo poslušni pijuni koji u obavljanju vlasti često bezobzirno gaze ljudsko dostojanstvo”, kazao je biskup Komarica.

U svom završnom govoru Plenković je naglasio da je 20. obljetnica Daytonskog sporazuma prigoda da se razmisli o novom ustrojstvu BiH.

“Bosna i Hercegovina, 20 godina nakon Daytona, treba razmisliti i o novom ustavnom ustrojstvu koje bi na pravičniji način zadovoljilo interese i položaj svih triju konstitutivnih naroda, a pritom posebno mislim na prava hrvatskog naroda. Ono što smo danas čuli od kardinala Puljića i biskupa Komarice zaista je važan signal za sve nas u europskim institucijama da ne dopustima da broj Hrvata koji živi u banjalučkoj biskupiji u Republici Srpskoj jedva prelazi četiri tisuće ljudi. To je velika nepravda, tolike stotine tisuća ljudi koji više nisu na teritoriju na kojem su nekada živjeli”, rekao je Plenković, dodajući da sada treba učiniti sve i pomoći BiH da ubrzo podnese vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU.

Nakon izlaganja uslijedila je otvorena diskusija, u kojoj su neki europarlamentarci postavljali biskupu Komarici pitanja a on je na njih odgovarao. Cijelo predstavljanje knjige je snimala televizija i radio.

Po završetku predstavljanja glavni akteri predstavljanja dali su dodatne izjave prisutnim medijskim djelatnicima. (kta/tabb)

foto