Kardinal Puljić na proslavi 50. obljetnice Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, 8. i 9. svibnja 2021. boravio je u Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim-Mosbach posvećenoj blaženom Ivanu Merzu u Njemačkoj. Povod je bila proslava 50. obljetnice postojanja ove misije, ali i podjeljivanje sakramenta svete potvrde.

Kardinal Puljić je stigao u Mannheim 7. svibnja u popodnevnim satima gdje ga je dočekao voditelj misije vlč. Robert Ružić s najbližim suradnicima.

U subotu, 8. svibnja 2021. u Isusovačkoj crkvi u Mannheimu upriličen je prigodni kulturni program u povodu 50. obljetnice osnutka HKM Mannheim-Mosbach koji su pripremili i izvodili župljani ove misije. Osim kardinala Puljića nazočni su bili: pomoćni biskup nadbiskupije Freiburg dr. Peter Birkhofer, dekan dekanata u Mannheimu preč. Karl Jung i konzul savjetnik Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Stuttgartu gosp. Ivan Bulaja. Članovi misije izveli su nekoliko prigodnih glazbenih točaka, a gosp. Mario Tunjić je predstavio povijest ove misije.

Uslijedilo je svečano Euharistijsko slavlje u znak zahvale za proteklih 50 godina misije, kojemu je predsjedao je karidnal Puljić u zajedništvu s biskupom Birkhoferom te uz koncelebraciju dekana Junga, župnika Ružića i župnika u Mossbachu vlč. Stefana Rencsika. Kardinal Puljić je u prigodnoj propovijedi podsjetio okupljene vjernike na situaciju u bivšoj Jugoslaviji u vremenu osnutka ove misije prije 50 godina koja je natjerala mnoge ljude na odlazak iz njihove Domovine u potrazi za pogodnijom političkom i gospodarskom situacijom. Kazao je da su biskupi tadašnje Biskupske Konferencije Jugoslavije prepoznali problem mnogih vjernika u „tuđem svijetu“ te prije 50 godina poslali mons. Antu Luttera kao dušobrižnika Hrvatima katolicima u Mannheimu, Mosbachu i okolici.

Kardinal Puljić je zatim progovorio i o aktualnoj situaciji pandemije koja je mnogo utjecala na život ljudi te pozvao okupljene vjernike da, osim brojnih poteškoća, pokušaju vidjeti i pozitivne strane ovih novonastalih promjena. „Prvo, pozitivno je da su se mnogi zaustavili u svojoj trci, da su zaista prepoznali da imaju obitelj, da valja s djecom i obitelji živjeti, te da je ta obiteljska kuća crkva u malome. (…) Tako je obitelj počela činiti Isusa prisutnim u crkvi u malome. Vidite kako je ta neugodna pandemija donijela i jednu pozitivnu stranu: da shvatimo da smo crkva u malome“, istaknuo je vrhbosanski nadbiskup te dodao kako su bila na neki način potrebna ova teška vremena, kad je ponekad čak i fizički onemogućeno sudjelovanje i primanje svetih sakramenata, da bi shvatili koliko im je nužna duhovna hrana. Ukazao je i na važnost dolaska svećenika iz domovine prije 50 godina koji je na materinjem jeziku davao duhovnu hranu riječi Božje i sakramenata izbjeglim Hrvatima katolicima u „tuđem svijetu“. Podsjećajući vjernike na čovjekovu krhkost koju tako zorno dokazuje i mali koronavirus, uputio je snažni poziv da stave svoje pouzdanje u Boga i njegovu snagu kojoj nema premca na ovome svijetu. U tom je duhu uputio zahvalu Bogu za 50 godina postojanja Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach i za sve dušobrižnike i ostale ljude koji su utkali svoj život u prenošenje vjere i duhovne hrane Hrvatima katolicima na ovom području.

Nakon svete mise kardinal Puljić se u prostorijama HKM-a zadržao na zajedničkom ručku s koncelebrantima i predstavnicima vjernika ove misije.

Te subote, 9. svibnja u popodnevnim satima u crkvi Duha Svetoga kardinal Puljić je slavio Svetu misu pod kojom je podijelio sakrament svete potvrde prvoj grupi krizmanika misije u Mannheimu. Obraćajući se krizmanicima u prigodnoj propovijedi podsjetio je na riječi jedne krizmanice koja mu je prije nekoliko godina na pitanje o najvažnijoj lekciji u životu, odgovorila da je najvažnije naučiti ljubiti jer tko ne zna ljubiti, taj ne zna živjeti. Te riječi je povezao s liturgijskim čitanjima iz Ivanove poslanice i Ivanova evanđelja u kojima ljubljeni Isusov učenik govori i prenosi Isusove riječi upravo o ljubavi kao najvećoj vrijednosti. Nakon tumačenja Božje riječi i prigodnog obraćanja krizmanicima, vrhbosanski nadbiskup podsjetio roditelje i kumove i kume na njihove vjerničke dužnosti prema krizmanicima.

U nedjelju, 9. svibnja kardinal Puljić je otputovao u Mosbach i tamo predsjedao Misnim slavljem pod kojim je podijelio sakrament svete potvrde za 19-ero krizmanika. Nakon Svete mise kratko se zadržao s okupljenim vjernicima koji su ga vrlo srdačno dočekali te uručili prigodne darove njemu i voditelju misije vlč. Ružiću.

Po povratku u Mannheim ponovno je u crkvi Duha Svetoga predvodio Svetu misu i krizmao drugu grupu pripravnika. Ukupno je krizmao 69 krizmanika u Mannheimu, a dvoje je bilo spriječeno zbog mjera izolacije.

Nakon zajedničkog ručka s članovima zbora koji je u ova dva dana animirao pjevanje na liturgijskim slavljima, vrhbosanski nadbiskup je u večernjim satima slavio Svetu misu u čast bl. Ivanu Merzu, zaštitniku i naslovniku ove misije, a čija obljetnica smrti se obilježava sutradan, 10. svibnja. U prigodnoj propovijedi osvrnuo se na bogat život ovog hrvatskog blaženika koji je rođen 1896. godine u Banjoj Luci te studirao u Beču, Parizu i Zagrebu gdje je potom živio i djelovao do svoje smrti. Među mnogim kršćanskim krepostima ovog blaženika uzornog života, nadbiskup Vinko je posebno istaknuo njegovu ljubav prema papi i Crkvi, prema Svetoj misi te ljubav prema žrtvi. Spomenuo je i svoj susret sa svetim papom Ivanom Pavlom II. koji je tom prigodom iznio svoje divljenje prema životu i krepostima bl. Merza, a slično mu je kasnije ponovio i papa Benedikt XVI. Kardinal Puljić je progovorio i o zalaganju banjalučkog biskupa mons. Franje Komarice i postulatora kauze za beatifikaciju Ivana Merza p. Božidara Nagyja i mnogih drugih za organizaciju pohoda pape Ivana Pavla II. Banjoj Luci 23. lipnja 2003. kada je proglasio blaženim Ivana Merza. Na kraju propovijedi vrhbosanski nadbiskup je pozvao vjernike da slijede primjer i mole zagovor bl. Ivana Merza. Posebno je potaknuo sve da puno više čitaju Sveto Pismo i ono što je lijepo i što izgrađuje čovjeka. Kazao je i da od bl. Ivana Merza mogu naučiti svoju vjeru hraniti žrtvom, euharistijom i apostolatom te prenositi radosnu vijest drugima.

Na prigodnu večeru nakon Misnog slavlja odazvao se i dekan Jung te uručio simboličnu donaciju Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Nakon ova dva programom bogata dana provedena u Mannheimu i Mosbachu, kardinal Puljić se srdačno pozdravio s vjernicima katolicima s područja BiH i Hrvatske i šire koji nisu krili svoje oduševljenje i zahvalnost za njegov posjet u vremenu aktualne pandemije i brojnih ograničenja.

Hrvatska katolička misija Mannheim osnovana je godine 1971. Biskupska konferencija Jugoslavije imenovala je svojim dekretom od 7. kolovoza 1971. za dušobrižnika Hrvatima katolicima u Mannheimu svećenika Vrhbosanske nadbiskupije dr. Antu Luttera, a Nadbiskupski ordinarijat u Freiburgu dana 28. rujna 1971. odredio je teritorij prostiranja Misije Mannheim koja je obuhvaćala dekanate: Buchen, Heidelberg, Lauda, Mannheim, Mosbach, Schwetzingen, Tauberbischofsheim, Waibstadt, Waldürn, Weinheim i Wisloch. U trenutku osnutka misije na spomenutom području živjelo je i radilo oko 12.000 radnika s područja tadašnje Jugoslavije od čega je polovina bilo Hrvata katolika.

Sveta misa je na početku slavljena u Mannheimu, Heidelbergu, Mosbachu i Buchenu. Poslije su Mise slavljene i u Tauberbischofsheimu, Neckarelzu i Meckesheimu.

Prva misa na hrvatskom jeziku slavljena je 5. listopada 1971. godine u Isusovačkoj crkvi kod Schlossa u Mannheimu i tako je bilo sve do kraja travnja 1972. godine. Tada je popravljena crkva Duha Svetoga određena za Hrvate u Mannheimu pa se Misna slavlja slave u toj crkvi svake nedjelje i blagdana do danas.

U listopadu 1972. godine misija je razdijeljena na dva dijela kada je osnovana misija Mosbach koju od tada vodi vlč. Dragan Čuturić. Godine 2004. misije Mannheim i Mosbach ponovno se ujedinjuju i nastavljaju svoj život kao Hrvatska katolička misija Mannheim-Mosbach.

Hrvatska katolička misija Mannheim-Mosbach ove 2021. godine slavi 50. obljetnicu svoga postojanja. Prije službenog osnutka misije za vjernike na ovom području brinuli su se svećenici iz Ludwigshafena vlč. Anton Kosina te don Ivan Plješa iz Karlsruhea.

U trenutku osnutka misije na spomenutom području živjelo je i radilo oko 6.000 radnika Hrvata katolika.

Danas, nakon pedeset godina, na istom teritoriju živi oko 11.500 Hrvata katolika.

Dolazak Hrvata katolika, kao i drugih iz tadašnje države na rad u SR Njemačku počeo je nakon šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Teške političke i gospodarske prilike u Domovini natjerale su mnoge da krenu u svijet. Nije bilo jednostavno, a niti lako napustiti svoj dom i Domovinu, rodnu grudu i obitelj te krenuti u nepoznato. Tako nepripravni mnogi polaze i dolaze u tuđi svijet i među ljude koji govore drugim jezikom te se susreću s nepoznatim običajima.

Mnogi se prigodom ove proslave prisjetili prvih koraka u tuđini te raznih poteškoća na koje su nailazili. Trebalo se snalaziti i živjeti, a sve je bilo novo i nepoznato. Svaka pomoć u tim prvim trenutcima bila je dobro došla.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim djelovali su svećenici Sarajevske nadbiskupije: mons. dr. Anto Lutter (1971.-1989.), vlč. Dragan Čuturić (1972. - 2004. Hrvatska katolička misija Mosbach), vlč. Vinko Radić (1989.-2010.), vlč. Anto Perić (2010.-2011.), te sadašnji voditelj misije vlč. Robert Ružić koji je došao 2011. godine.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim-Mosbach djelovali su ili djeluju i sada sljedeći pastoralni suradnici: Marija Krstičević (1971. - 1989.), s. Nevenka Tadić (1990. – 1995.) i maestro Ivan Žan (1996. – 2007.), Magdalena Ferenčina (2007. - 2017.), Ruža Đordić-Marošević (2015. do danas).

Katolička Crkva, prepoznajući potrebe migranata, donosi potrebne dokumente i smjernice. Krajevne Crkve sukladno uputama provode u praktičnom smislu potrebne pastoralne aktivnosti kako bi se migrantima sačuvao identitet te ih se integriralo u zajednicu i u društvo.

Katolička Crkva u Hrvata kako bi bila od pomoći svojim vjernicima šalje svećenike te namješta socijalne radnike, a s ciljem boljeg snalaženja u tuđem svijetu čuvajući vjeru otaca i ljudsko dostojanstvo.

Zahvaljujući katoličkoj Crkvi u Njemačkoj i provođenju smjernica i dokumenata o pastoralu migranata te dogovorima Biskupskih konferencija organizirane su Hrvatske katoličke misije u kojima se okupljaju ljudi iz različitih krajeva domovine i iz nedjelje u nedjelju, u crkvi slave Euharistiju i slušaju Božju riječ na hrvatskom jeziku, te se tako međusobno povezuju.

Kroz vrijeme od pedeset godina prisutna je povezanost s domovinom s kojom se iako je daleko proživljavala njezina sudbina.

To se posebno osjetilo za vrijeme ratnih godina kada su Hrvati izvan Domovine pružali veliku pomoć, također se osjeća i kada Domovinu pogode prirodne nepogode kao što su nedavne poplave i potresi.

Ne smije se zaboraviti susretljivost i bratska solidarnost na koju su nailazili u svome radu misionari svećenici voditelji misije kroz ovih 50 godina ali i brojni vjernici. Svakako na prvom mjestu su Ordinariji kroz cijelo to vrijeme koji su svojim odredbama pomagali da Hrvati katolici žive svoju duhovnost ne gubeći svoj identitet kojim obogaćuju širu zajednicu dok se u nju integriraju. Njihovi najbliži suradnici koje u ovom kratkom prikazu nećemo nabrajati poimence.

Njima svima zahvaljujemo i molimo za njih potrebne milosti i Božji blagoslov.

Danas (svibanj 2021.) o pedesetoj obljetnici napose zahvaljujemo našem nadbiskupu Stefanu, ovdje nazočnom pomoćnom biskupu Birkhoferu, sestri Theresiti, našem dekanu Jungu, svećenicima s kojima danas ostvarujemo dobru suradnju napose župniku Renčiku, župniku u mirovini von Zedvitzu, župniku Ditmaru te mnogobrojnim djelatnicima u našoj Freiburškoj nadbiskupiji s kojima surađujemo.

Svakako među mnogobrojnim našim njemačkim prijateljima su i mnogobrojni angažirani katolički vjernici među kojima posebno zahvaljujemo obitelji Bernarda i Brigite John.

Zahvaljujemo također i našim biskupima iz domovine koji su nas obilazili i za nas molili osobito našem kardinalu Puljiću koji je evo i danas s nama u ovom svečanom trenutku proslave pedeset godina života i djelovanja naše misije.

Nastojmo da nam ovi dani budu na duhovnu korist, zahvalimo Bogu za sva primljena dobročinstva, pa i kušnje kroz koje smo prolazili. Sami naši ljudski napori nisu dovoljni, ljudske sile su preslabe, treba nam Božja pomoć, nju trebamo izmoliti.

Kroz ovih pedeset godina života Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach u mandatu svakog pojedinog svećenika kršteno je 2683 djece. Od toga: u mandatu pokojnog Luttera 940 za nepunih 19 godina; u mandatu Radića kroz nepune 22 godine 657; pokojnog Čuturića kroz nepune 33 godine 735; kroz nepunu godinu dana Perić je krstio12 djece, a u mandatu Ružića do danas 339 krštenja.

Molimo za zahvalnošću za sve naše dobročinitelje, naše obitelji, za mlade, ovu našu zajednicu, za Domovinu i tolike stradalnike ali i zemlju Njemačku u kojoj živimo. Tako će nam ova obljetnica biti na duhovnu korist. (kta)