Biskup Hansen iz Osla najavio Biskupijsku sinodu – neće se glasovati o crkvenome nauku

„Biskupijska sinoda nije demokratska skupština. Štoviše, kao biskup dužan sam s nje isključiti sve što je u suprotnosti s crkvenim naukom ili ga dovodi u pitanje“, izjavio je biskup Hansen u intervjuu koji je vodio Hans Rossiné.

Biskup Fredrik Hansen najavio je prvu Biskupijsku sinodu za Biskupiju Oslo koja će se održati prije jubileja sv. Olafa 2030. godine. O toj je temi dao intervju biskupijskomu glasnogovorniku Hansu Rossinéu.

Glasnogovornik Hans Rossiné: Zašto Sinoda baš sada, prije 2030. godine?

Biskup Fredrik Hansen: Još davno sam izjavio kako su našoj Biskupiji potrebni dijalog i planiranje. Dosegnuli smo veličinu koja zahtijeva zajedničku i dobro razrađenu viziju života mjesne Crkve – u pogledu onoga za što se zalažemo i smjera u kojemu se želimo razvijati. To se obično naziva pastoralnim planom. Mnogi naši planovi i smjernice zastarjeli su, a posljednjih se godina mnogo toga promijenilo. Stoga je sazrelo vrijeme za temeljit i sveobuhvatan dijalog kako bismo pripremili Biskupiju za nadolazeće desetljeće.

U povijesti Crkve biskupijska sinoda pruža okvir za takvu temeljitu procjenu stanja te za izradbu pastoralnih planova i drugih dokumenata, osobito biskupijskih pravnih propisa. To je jasno vidljivo na primjeru sinoda koje je održao sveti Karlo Boromejski, veliki milanski biskup reformator, u skladu sa smjernicama Tridentskoga sabora.

Rossiné: Sinoda je obično dugotrajan proces. Koji će biti najveći izazovi?

Biskup Hansen: Prvi i vjerojatno najveći izazov je sveobuhvatno savjetovanje s cijelom Biskupijom. Ovdje mogu biti konkretan. Dvije važne sastavnice našega pastoralnog plana bit će kateheza i pastoralna skrb na različitim jezicima. To su ključni aspekti rada u našim župama; dovoljno je pomisliti na to koliko mladih prima vjersku pouku i koliko se misa slavi na jezicima koji nisu norveški. Kako bismo izradili sveobuhvatan i vizionarski plan za Biskupiju, moramo prikupiti informacije i činjenice kako bismo ostali ukorijenjeni u stvarnosti. Nije dovoljno promatrati samo ono što se događa na širemu području Osla. Jednako je važno dobiti povratne informacije iz Tynseta, Flekkefjorda i Eida.

Rossiné: Kako planirate uključiti što više ljudi u ovaj proces?

Biskup Hansen: Trenutačno radimo na detaljima i različitim fazama savjetovanja. U početku će uslijediti svojevrsno „institucionalno“ savjetovanje u kojemu će se od biskupijskih povjerenstava i vijeća, redovničkih zajednica, župnih vijeća, škola i organizacija tražiti da daju svoj prinos kao tijela. Nakon toga slijedi općenitije savjetovanje u kojemu svi vjernici koji žele nešto reći mogu iznijeti svoja stajališta. To bi se trebalo odvijati putem takozvanih „savjetodavnih susreta“ u župama – primjerice, uz kavu nakon nedjeljne mise, kao i putem elektroničkoga obrasca. Razlog tako opsežnoga savjetovanja leži i u tome što naša Biskupija – kao i sve biskupije – mora podnijeti izvještaj o „Sinodi o sinodnosti“ koju je pokrenuo papa Franjo. Zbog toga počinjemo sada i moramo dovršiti proces savjetovanja do proljeća kako bismo svoje očitovanje mogli predati Biskupskoj konferenciji.

Rossiné: Istaknuto je da sinoda nije uobičajen demokratski proces, već zajedničko putovanje pod vodstvom Duha Svetoga. Što mislite o tome?

Biskup Hansen: Tako je. Biskupijska sinoda nije demokratska skupština. Štoviše, kao biskup dužan sam iz nje isključiti sve što je u suprotnosti s crkvenim naukom ili ga dovodi u pitanje. Nije naša zadaća donositi odluke o pitanjima vjere i morala. Cilj je naše Sinode da se kao mjesna Crkva okupimo u molitvi, provedemo temeljitu procjenu na temelju sveobuhvatnih činjenica te izradimo konkretne planove i dokumente koji će biti podneseni meni kao biskupu na konačnu odluku. Način rada nalikovat će onomu s Drugoga vatikanskog sabora: pripremna faza u kojoj se izrađuju prijedlozi; nekoliko velikih skupština ili zasjedanja na kojima se raspravlja o tim prijedlozima uz sudjelovanje predstavnika iz cijele Biskupije te kontinuirani rad na tekstovima u razdobljima između tih sastanaka.

Iako kanonsko pravo propisuje određene smjernice o tome tko treba sudjelovati u biskupijskoj sinodi, pripremno povjerenstvo tek treba definirati pojedinosti. Što se tiče sudjelovanja na skupštinama, vjerojatno je riječ o nečemu nalik znatno proširenu pastoralnom vijeću.

(kta)