HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2015.

Izdanje Hrvatske matice iseljenika


Zagreb,  Čet, 22. Siječanj 2015.

Izašao je novi svezak Hrvatskoga iseljeničkog zbornika, serijske publikacije Hrvatske matice iseljenika, u tiskanom i elektroničkom obliku, koja analitički prati društvenu i kulturnu zbilju hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništvu. Trojezični zbornik (hrvatski, engleski i španjolski) premošćuje jezičnu barijeru i čini svoj sadržaj dostupnim i onim građanima hrvatskoga podrijetla - iz pedesetak država svijeta - koji više ne govore hrvatskim jezikom već jezikom domicilne zemlje.

Hrvatski iseljenički zbornik u ovome godištu u žarište svoga interesa uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosarija, donoseći zanimljiva migrantska iskustava u oba smjera koja su opisale dr. Marijeta Rajković Iveta sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i etnologinja naših korijena iz Argentine Paola Gadže.

Tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju uobičajeno vrlo raznorodnu građu o našim zajednicama u brojnim zemljama svijeta i na svim kontinentima, kao i bližeg EU susjedstva.

U redovitoj tematskoj cjelini Duhovnost poticajne priloge o našim baštinskim institucijama, čija je digitalizirana građa na internetu te običajima kršćanskoga nadahnuća priredili su Ivan Golub, Dražen Klinčić i Antonija Zaradija Kiš.

Tako dr. Ivan Golub objavljuje prilog pod naslovom Velikani i institucije kršćanskog nadahnuća, temeljen na prikazu petoknjižja „Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost". Otkako je dlijeta, kista, pera i tiska Hrvati, naraštaji Hrvata, pojedinci i ustanove, gradili su kulturnu Hrvatsku kršćanskoga nadahnuća.

Mladi povjesničar umjetnosti Marin Ivanović opisuje dubrovački dragulj sakralne arhitekture tj. katedralu Gospe Velike najveću našu baroknu crkvu na istočnoj obali Jadrana. Svoje blago i kulturnu vrijednost ta je vjerska ustanova otkrila u monumentalnoj znanstvenoj monografiji koja je ljetos predstavljena u Dubrovniku, a ovih se dana ta knjiga natječe za najljepše oblikovanu publikaciju u Europi za 302. rođendan izgradnje tog sakralnog dragulja, piše Ivanović.

Dr. Lidija Cvikić, Lada Kanajet Šimić, Tamara Turza Bogdan objavile su prilog pod naslovom Hrvatske izvadomovinske škole Amerike i Kanade – jamac očuvanja hrvatskog jezika, ističući zasluge hrvatskih misionara za rezultate tog jedinstvenog iseljeničkog školskog sustava u prigodi njegove tridesete obljetnice. Naime, nasljedni jezik hrvatskoga iseljeništva na sjevernoameričkome kontinentu u društvenoj interakciji s dominantnom domicilnom kulturom od Aljaske do Louisiane nedvojbeno bi se razvijao nepovoljnije da nije bilo naših čikaških franjevaca, čijom je zaslugom utemeljen sustav HIŠAK/CSAC prije četiri desetljeća, točnije u srpnju 1974. Danas je u Hrvatske izvandomovinske škole SAD-a i Kanade učlanjeno oko 30 škola s približno 2700 učenika, a središnji mu je ured u Chicagu. Najveća brojnost zabilježena je sredinom 1980-ih kada djeluje više od 100 HIŠAK-ovih škola, među kojima su i one iz Australije i Europe. Najviše škola vode hrvatske katoličke župe i misije, tj. školski odbori pri župama, a obuhvaćaju osam razreda i vrtić. Očuvanje jezika i kulture važni su preduvjeti razvitka identiteta u iseljeničkim zajednicama, smatraju autorice ovog članka s višegodišnjim sveučilišnim pedagoškim iskustvom u poučavanju jezikâ klasičnim putem i putem rastućih jezičnih tehnologija.

Antonija Zaradija Kiš u prilogu Stoljeća pokore na Hvaru opisuje procesiju Za križen. Taj je pučki fenomen, piše Zaradija Kiš, doživio vrsnu prezentaciju u knjizi fra Bernardina Škunce Za križen... Knjiga fra Bernardina Škunce objedinjuje široki raspon hvarskih križnih ophodnji, ističući zaokupljenost raznih znanstvenih disciplina ovom društvenom pojavom: od vjerskih promišljanja preko liturgijskih i pučkih analiza do životnih predodžbi u kontekstu antropoloških diskursa. Procesija Za križen svjetski je fenomen zaštićene nematerijalne kulturne baštine na popisu UNESCO-a. Pribilježbe za nošenje križa u hvarskoj procesiji, putem dugim dvadeset i pet kilometara, sežu čak do godine 2043. Urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Vesna Kukavica. (kta/ika)
 

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Sarajevo,  Ned, 23. Sij. 2022.

Održana sjednica Vijeća za liturgiju BK BiH pod predsjedanjem biskupa Komarice

Vijeće za liturgiju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. Franje Komarice, održalo je u Sarajevu, u subotu 22. siječnja 2022. svoju redovitu sjednicu.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa: Riječ Božja nas mijenja, krutost nas skriva

Na treću nedjelju kroz liturgijsku godinu, posvećenu produbljivanju Svetoga pisma, Papa je u vatikanskoj bazilici slavio misu pozivajući vjernike da otkriju pravo Božje lice koje nije nikada udaljeno i ravnodušno, nego uvijek čovjeku blisko.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Vatikan,  Ned, 23. Sij. 2022.

Papa pozvao na molitvu za mir u Ukrajini

Papa Franjo pozvao je u nedjelju, 23. siječnja sve vjernike da se u srijedu 26. siječnja pridruže molitvi za mir u Ukrajini.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sjedinjene Američke Države,  Ned, 23. Sij. 2022.

Prvo katoličko sveučilište u SAD-u osnovano je 23. siječnja 1789. godine.

Sveučilište je osnovao američki katolički nadbiskup John Carroll. Sveučilište Georgetown danas je jedna od najuglednijih obrazovnih i znanstvenih institucija u SAD-u.