Hod pomirenja u Jeruzalemu – grad je čuo previše krikova, sada neka čuje korake nade

Međureligijski Hod za ljudska prava i mir prošao je ulicama Jeruzalema. Sudionici su javno govorili protiv mržnje i nasilja te pozivali na međusobno poštovanje i pomirenje među stanovnicima svetog grada. Mirna inicijativa održana je četiri dana nakon što su izraelski nacionalisti marširali kroz palestinske četvrti Jeruzalema u ozračju nasilja i mržnje tijekom tzv. Marša zastave, piše ekai.

Hod pomirenja održan je u Jeruzalemu po četvrti put. Predstavnici različitih vjerskih zajednica i civilnog društva koračali su 18. svibnja rame uz rame. Inicijativu je organizirao Međureligijski forum za ljudska prava i mir zajedno s mrežom od više od trideset udruga, uključujući i Rabine za ljudska prava. Prisutni su bili predstavnici Latinskog patrijarhata Jeruzalema, Kustodije Svete zemlje i Vikarijata sv. Jakova za hebrejske katolike.

Ruta koja simbolizira ideju sastanka

Ruta Hoda koji je prolazio kroz srce svetog grada imala je dubok simbolički karakter: započinjući u sjedištu YMCA-e (Udruge mladih kršćana) u zapadnom dijelu grada koji uglavnom naseljavaju Židovi, išla je ulicom Kralja Davida i prošla kroz vrata Jaffa, ulaz u Stari grad, koja simboliziraju ideju susreta između različitih zajednica. Važnost ove ideje istaknuo je kardinal Pierbattista Pizzaballa u video poruci upućenoj sudionicima. Latinski patrijarh Jeruzalema naglasio je da je "u vremenima obilježenim rastućim podjelama važno pokazati da Jeruzalem nije samo mjesto podjela, već i grad u kojem je još uvijek moguće zajednički raditi za mir i ljudsko dostojanstvo."

Osluškujući korake nade

Hodu su prisustvovali predstavnici Vikarijata sv. Jakova koji je godinama uključen u dijalog, suživot i izgradnju mostova unutar izraelskog društva. Otac Piotr Żelazko, koji vodi Vikarijat, istaknuo je etičke temelje međureligijskog hoda, naglašavajući da "ljudska prava nisu predmet pregovora, već su temelj mira" i da "suživot nije naivna iluzija, već nužnost."

"Ovaj grad je čuo previše krikova, sada neka čuje korake nade," naglasio je otac Żelazko, komentirajući događaj u Jeruzalemu. Za Vikarijat sv. Jakova, čije su zajednice ukorijenjene u izraelskom društvu i istovremeno okupljaju vjernike iz različitih kulturnih i nacionalnih sredina, hod je bio "vidljivo svjedočanstvo da vjernici mogu koračati zajedno unatoč razlikama i napetostima."

Nitko nema monopol nad Jeruzalemom

Tijekom hoda rabin David Rosen je naglasio važnost "davanja glasa nadi i miru usred raširene patnje i očaja." Također je istaknuo "važnost činjenice da su kršćani, muslimani i druzi, sudjelujući u Hodu, mogli čuti podršku mnogih Židova za dostojanstvo svakog čovjeka stvorenog na Božju sliku i za mogućnost zajedničkog života u miru i dostojanstvu na istoj zemlji."

Khawla Altouri, koja je predstavljala muslimansku zajednicu, izrazila je uvjerenje da je "svako ljudsko biće pozvano biti izvor milosrđa i mira te da svetost života počinje kada se gledamo srcem punim ljubavi i čovječnosti." Otac Louis-Marie Coudray govorio je o jedinstvenom poslanju Jeruzalema i zajedničkoj odgovornosti svih njegovih stanovnika. Benediktinac je naglasio da "nitko ne može tvrditi da ima pravo na monopol nad svetim gradom. Mir počinje kada svi prihvaćaju i poštuju jedni druge."

Život je važniji od bilo kojeg sukoba

Hod kroz Jeruzalem bio je istovremeno molitva, javno svjedočanstvo, moralni i duhovni odgovor na Marš zastava i sve što on predstavlja. Sudionici su nosili transparente s natpisima na hebrejskom, arapskom i engleskom jeziku naglašavajući važnost mira, pravde, povjerenja i čovječnosti. Rabini, svećenici i muslimanski vođe, s poštovanjem prema svakoj tradiciji, predsjedali su molitvama kao znak duhovnog zajedništva. Bio je to podsjetnik da suočeni sa sukobima i polarizacijom mnogi glasovi u Jeruzalemu i dalje pozivaju na dijalog umjesto mržnje, na susret umjesto straha i pomirenje umjesto isključenja.

"Koračamo kako bismo potvrdili svetost svakog ljudskog života i sposobnost da u svakoj ženi, svakom muškarcu i svakom djetetu vidimo cijeli svijet," rekao je rabin Amichai Lau-Lavie. Dopredsjednik Rabina za ljudska prava istaknuo je potrebu očuvanja čovječnosti čak i u vremenima obilježenim strahom i podjelama. "Mora se zapamtiti da je život važniji od bilo kojeg sukoba te da je očuvanje vlastite ljudskosti duhovni i moralni čin," rekao je rabin Amichai Lau-Lavie.

(kta)