Francuski biskupi osudili „scene ismijavanja kršćanstva“ na otvorenju Olimpijskih igara

Ceremonija otvorenja Olimpijskih igara u Parizu je „uključivala scene ismijavanja i omalovažavanja kršćanstva, što duboko osuđujemo“, istaknuto je u priopćenju Francuske biskupske konferencije


Pariz,  ned, 28. srp. 2024.

Francuski biskupi osudili „scene ismijavanja kršćanstva“ na otvorenju Olimpijskih igara

Ceremonija otvorenja Olimpijskih igara u Parizu je „uključivala scene ismijavanja i omalovažavanja kršćanstva, što duboko osuđujemo“, istaknuto je u priopćenju Francuske biskupske konferencije, prenosi Vatican News.

U priopćenju za javnost objavljenom dan nakon ceremonije otvaranja Olimpijskih igara, koja je održana u petak 26. srpnja u Parizu, Francuska biskupska konferencija pohvalila je „prekrasne trenutke ljepote i radosti, bogate emocijama“. Međutim, ceremonija je „uključivala scene ismijavanja i omalovažavanja kršćanstva, što duboko osuđujemo“, istaknuto je u priopćenju.

„Mislimo na sve kršćane na svim kontinentima koji su bili povrijeđeni ekscesnim i provokativnim prikazom određenih trenutaka“, istaknuli su francuski biskupi te dodali kako se nadaju da organizatori shvaćaju da se olimpijsko slavlje proteže daleko izvan ideoloških predrasuda nekolicine umjetnika. U središtu kritika na društvenim mrežama bila je reprodukcija slike Posljednje večere Leonarda da Vincija koja je bila izvedena na neprimjeren način. 

Nakon ceremonije otvaranja Igara, koju je prenosila televizija, mnogi poglavari drugih religija izrazili su solidarnost s Katoličkom Crkvom u Francuskoj, navodi se u priopćenju.

Francuska biskupska konferencija zaključila je priopćenje podsjećajući da je sport „predivan čin, koji duboko dira srca sportaša i gledatelja te pritom posreduje važne vrijednosti i načela. Štoviše, Olimpijske igre mogu pridonijeti većemu jedinstvu, zajedništvu, miru i uzajamnom uvažavanju među ljudima“.

Osvrćući se na ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara, generalni tajnik Francuske biskupske konferencije o. Hugues de Woillemont istaknuo je na društvenoj mreži X da postoji proturječje između „pokazane uključenosti i djelotvornog isključivanja određenih vjernika“ te da „nije potrebno ranjavati savjest kako bi se promicalo bratstvo i sestrinstvo“. (kta/rv)


Jesenski susret hrvatskih rimskih studenata i proslava blagdana sv. Nikole Tavelića

Rim,  ned, 09. stu. 2025.

Jesenski susret hrvatskih rimskih studenata i proslava blagdana sv. Nikole Tavelića

Jesenski susret hrvatskih rimskih studenata i proslava blagdana sv. Nikole Tavelića održat će se u nedjelju 9. studenoga 2025. godine u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu.

Započinje četvrta sezona „KoncertiDA“

Sarajevo,  sub, 08. stu. 2025.

Započinje četvrta sezona „KoncertiDA“

Papa redovnicama: Nastavite se ustrajno darivati u ljubavi

Vatikan,  čet, 06. stu. 2025.

Papa redovnicama: Nastavite se ustrajno darivati u ljubavi

Papa Lav XIV. je primio u audijenciju stotinjak sudionica generalnih kapitula kongregacije redovnica od Isusa i Marije te kongregacije redovnica Skalabrinki.

Knjiga „Dah Duha“ u ponudi i na njemačkom jeziku

Sarajevo,  čet, 06. stu. 2025.

Knjiga „Dah Duha“ u ponudi i na njemačkom jeziku

Duhovno nadahnjujuća knjiga „Dah Duha” fra Josipa Ikića od sada je dostupna i na njemačkom jeziku.

Papa Lav XIV. pozvao europske Crkve na slušanje i zajedničko svjedočenje Evanđelja u duhu nove Povelje o ekumenizmu

Vatikan,  čet, 06. stu. 2025.

Papa Lav XIV. pozvao europske Crkve na slušanje i zajedničko svjedočenje Evanđelja u duhu nove Povelje o ekumenizmu

Papa Lav XIV. susreo se 6. studenoga sa članovima Zajedničkog odbora Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Konferencije europskih Crkava (CEC) te s predstavnicima kršćanskih zajednica potpisnicima nove "Charte Oecumenice".

Papa Lav XIV. i palestinski predsjednik Abbas u Vatikanu razgovarali o miru na Bliskom istoku

Vatikan,  čet, 06. stu. 2025.

Papa Lav XIV. i palestinski predsjednik Abbas u Vatikanu razgovarali o miru na Bliskom istoku

Papa Lav XIV. primio je 6. studenoga u Vatikanu predsjednika Države Palestine Mahmouda Abbasa, s kojim je razgovarao o potrebi hitne pomoći civilima u Pojasu Gaze i o nužnosti obnove mirovnog procesa temeljenog na rješenju dviju država.