Doktorirala s. Vinka Marović

Sestra Vinka Marović obranila je 3. studenog 2025. na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu doktorsku disertaciju iz područja duhovne teologije. Tema rada je „Od Srca Isusova do Trojstva. Duhovni (sinovski) identitet Kćeri Božje ljubavi u njegovu razvoju (1868.–1989.)“. [Dal Cuore di Gesù alla Trinità. Identità spirituale (filiale) delle Figlie della Divina Carità nel suo sviluppo (1868-1989)]. Uz mentora prof. dr. sc. Emmanuela Rotunda u ispitnom povjerenstvu bili su prof. dr. sc. Dariusz Kowalczyk, DI, kao cenzor te prof. dr. sc. Tibor Bartók, DI, kao predsjednik komisije.

Javnoj obrani doktorskog rada s. Vinke nazočili su roditelji, otac Tonči i majka Fanita, sestra Vana i teta Elenka Filipović. Obrani su također nazočile članice Generalne uprave i Generalne kuće predvođene vrhovnom glavaricom s. Ivanom Margarin kao i s. Nevenka Jurak, provincijalna glavarica Provincije Božje providnosti, čija je s. Vinka članica, te s. M. Tea Barnjak, provincijalna savjetnica i tajnica.

Istraživanje s. Vinke proizašlo je iz interesa za otajstvo Presvetoga Trojstva i za teološku kategoriju sinovstva, u povezanosti s karizmatskom baštinom koju je ostavila Majka Franziska Lechner, utemeljiteljica Družbe Kćeri Božje ljubavi, koja je u Srcu Isusovu prepoznala sjedište božanske ljubavi, a temelj sestrinstva u jednome Ocu. U poslijekoncilskom razdoblju unutar zajednice sve je snažnije sazrijevalo trojstveno usmjerenje, što je otvorilo pitanje kontinuiteta s tradicijom koja je bila usredotočena na Srce. Upravo se tim pitanjem u svome istraživanju bavila s. Vinka, pristupajući mu sustavno i temeljito.

Doktorski rad, podijeljen u dva dijela s po četiri poglavlja, najprije prikazuje razvoj duhovnosti Družbe od njezinih početaka do Drugoga vatikanskog sabora, analizirajući povijesne izvore kao što su spisi Utemeljiteljice i vrhovnih glavarica koje su je naslijedile, svjedočanstva sestara suvremenica Majke Franziske, prve biografije, vlastito pravo Družbe, odluke generalnih kapitula, molitve te prve kronike Družbe. Drugi dio obrađuje poslijekoncilno razdoblje do 1989. s posebnim naglaskom na proces obnove Konstitucija te na pokušaj izrade Dokumenta duhovnosti, kao ploda zajedničkoga promišljanja i razlučivanja o duhovnom identitetu Kćeri Božje ljubavi.

Pristup je povijesno-teološki, s analitičko-deskriptivnom metodom i kritičko-komparativnim pristupom izvorima, pri čemu se prednost daje materijalima dostupnima svim sestrama te doprinosima koji su predstavljali cjelinu Družbe. Istraživanje također uključuje biblijske, patrističke i perspektive crkvenoga učiteljstva, kao i teološko promišljanje 20. stoljeća te koncilsku i poslijekoncilsku teologiju posvećenoga života. Posebno inovativan doprinos predstavlja analiza neobjavljenoga arhivskog materijala, koji otkriva široko i artikulirano zajedničko razlučivanje, kao i ozbiljno teološko nastojanje u očuvanju i produbljivanju prvotne intuicije Utemeljiteljice.

Iznimno značajan doprinos rada jest predstavljanje sinteze duhovnosti Družbe, utemeljene na proučenim poslijekoncilskim izvorima te pokazivanje njezine ukorijenjenosti i autentičnosti u svjetlu duhovne baštine Utemeljiteljice.

Originalnost istraživanja očituje se u tomu što je prvi put proučen odnos Srce–Trojstvo u duhovnosti Kćeri Božje ljubavi, pokazujući da nije riječ o diskontinuitetu, nego o organskom razvoju ukorijenjenom u tradiciji Družbe i potaknutom Drugim vatikanskim saborom. To je osobito jasno u trojstvenoj formulaciji Srca, koje je sazrijevalo na refleksivnoj i dokumentarnoj razini u poslijekoncilnom razdoblju, gdje postaje očito da Presveto Trojstvo ne zamjenjuje, nego produbljuje i obogaćuje izvorni karizmatski temelj.

Na taj način, ovaj je rad doprinos ne samo akademskoj zajednici, niti samo samoj Družbi — kojoj pruža jasniji uvid u vlastitu duhovnu baštinu te potiče njezino daljnje življenje i produbljivanje — nego i životu Crkve, jer proučavanje jedne duhovne tradicije uvijek pridonosi dubljem razumijevanju načina na koji Duh Sveti vodi Crkvu kroz povijest i u svetosti.

Sestra Vinka Marović, članica Družbe Kćeri Božje ljubavi, rođena je 31. kolovoza 1986. u Splitu. Odrasla je u Postirima na otoku Braču gdje je 2001. završila osnovnu školu. Prve dvije godine opće gimnazije završava u Supetru, a druge dvije završava u Zagrebu gdje je 2003. primljena u kandidaturu Kćeri Božje ljubavi. Godine 2005. maturira te ulaskom u novicijat nastavlja redovničku formaciju. Prve zavjete položila je 2007., a doživotne 2012.

Nakon položenih prvih zavjeta dvije godine radi u službi zajednice, a 2009. godine upisuje sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski Filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je diplomirala 2014. godine. Tijekom svih pet godina studija nagrađivana je Dekanovim priznanjem za najbolji uspjeh na Filozofsko-teološkom studijskom smjeru. Na kraju studija dobila je Dekanovo priznanje za najbolji diplomski rad te priznanje kard. Josipa Bozanića, tadašnjeg velikog kancelara, za najuspješniju studenticu generacije.

Od 2014. do 2017. bila je aktivna u župnoj katehezi i pastoralu u Zadru i Križevcima, predavala je vjeronauk u osnovnoj školi te organizirala i vodila susrete za djecu i mlade.

Godine 2017. započela je postdiplomski studij na Papinskom sveučilištu Gregoriana. Godine 2019. pod mentorstvom prof. Dariusza Kowalczyka, DI, obranila je licencijatski rad iz dogmatske teologije na temu „Il mistero trinitario e la spiritualità del Cuore di Cristo (Otajstvo Trojedinoga Boga i duhovnost Srca Kristova)“.

Dana 3. studenog 2025. na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu obranila je doktorsku disertaciju iz područja duhovne teologije pod mentorstvom prof. dr. sc. Emmanuela Rotunda na temu: „Od Srca Isusova do Trojstva. Duhovni (sinovski) identitet Kćeri Božje ljubavi u njegovu razvoju (1868.–1989.)“.

Sestra Vinka trenutno je na službi u Generalnoj kući u Grottaferrati kod Rima gdje od 2022. uređuje Glasilo Družbe Putem Majke Franziske, od 2023. vrši službu učiteljice novakinja u međuprovincijskom i međunarodnom novicijatu, a od srpnja 2025. članica je Vrhovne uprave Družbe u svojstvu vrhovne savjetnice.

(kta)