Blaženi Alojzije Stepinac i franjevci konventualci

Uoči blagdana bl. Alojzija Stepinca, koji se slavi 10. veljače, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je niz video priloga u kojima se istražuje značaj bl. Stepinca za četiri redovničke zajednice: dominikance, franjevce kapucine, salezijance i franjevce konventualce.

O drugom dijelu o značaju bl. Stepinca za franjevce konventualce u Zagrebu govori fra Ivan Marija Lotar, OFMConv., upravitelj Župe i rektor Bazilike sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu.

Povezanost franjevaca konventualaca i bl. Alojzija Stepinca seže od njihovog dolaska u Zagreb 1922. godine kada su fratri protjerani s Cresa u unutrašnjost. Fratri su od dr. Antuna Bauera, tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa, dobili zemljište i grobljansku kapelicu Svetog Duha na čuvanje. Na tom zemljištu 1931. godine, kada se slavila 700. obljetnica smrti sv. Antuna Padovanskog, započela je izgradnja crkve.

„Franjevci konventualci imaju pastoralnu, domoljubnu i posthumnu poveznicu s blaženim Alojzijem Stepincem“, istaknuo je fra Lotar. Nakon što je dr. Antun Bauer blagoslovio novoizgrađenu crkvu 8. prosinca 1934. godine, istoga dana prvu svetu misu u njoj predvodio je nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac. „Zanimljivo je primijetiti da je 24. lipnja iste godine bl. Alojzije tek bio zaređen za biskupa“, dodao je fra Lotar.

Godinu dana kasnije u Domu sv. Franje bila je izložba katoličkog tiska koju je otvorio Alojzije Stepinac, tada nadbiskup koadjutor. Izložbu je posjetilo oko 3000 osoba što je impresivan broj posjetitelja. Tisak je u to vrijeme imao vrlo važnu ulogu u životu Crkve.

Nastavak pastoralne poveznice konventualaca i bl. Stepinca bila je posveta glavnog oltara u crkvi sv. Antuna Padovanskog 12. rujna 1943. godine koju je on predvodio. Važan događaj dogodio se i na Antunovo 1946. godine kada je misno slavlje završetka proslave proglašenja sv. Antuna Padovanskoga „evanđeoskim naučiteljem“ na Svetom Duhu predvodio nadbiskup Stepinac.

U najtežim životnim trenucima, u zatočeništvu, također je bio povezan s franjevcima konventualcima. „Dok je bio u zatvoru, posluživao mu je fra Teofil Han“, navodi fra Lotar i nastavlja: „Neka od naše braće također su zbog vjere bila zatvarana tako da je to vjerojatno jedna od manje veselih poveznica fratara s Blaženikom. Fratri su od samog početka bili vjerni Crkvi i svojoj partikularnoj Crkvi zagrebačkoj pa su i po tom vjersko-domoljubnom smislu ostali povezani s blaženikom i njemu vjerni u teškim trenucima života.“

„Naš subrat fra Celestin Tomić, bibličar i bivši dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, bio je jedan od perita u procesu proglašenja blaženim Alojzija Stepinca te je uz svoj glas nakon proučenih spisa doprinio proglašenju blaženim Alojzija Stepinca“, objašnjava fra Lotar povezanost konventualaca s bl. Stepincem i nakon njegove smrti.

Vrlo važan datum za franjevce sa Svetog Duha jest 24. studenog. Naime, iako je crkva izgrađena 1934. godine, posvećena je tek 50 godina kasnije, odnosno 24. studenog 1984. kada ju je posvetio kardinal Franjo Kuharić. Istoga datuma, 33 godine kasnije, kod ulaza u crkvu s desne strane postavljene su biste bl. kard. Alojzija Stepinca i sluge Božjega kard. Franje Kuharića, rad akademskog kipara Vida Vučka. Biste su postavljene na kamenim blokovima iz zagrebačke katedrale, koje je darovao Prvostolni kaptol zagrebački. Blagoslovio ih je zagrebački kanonik mons. Zvonimir Sekelj.

Na godišnjicu posvete crkve 2023. godine svečano misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša koji je tom prigodom prije početka euharistijskog slavlja unio u svečanoj procesiji Stepinčeve relikvije te izmolio molitvu za proglašenje svetim blaženoga kardinala Stepinca. Nadbiskup Kutleša tom prigodom u homiliji je istaknuo kako našeg Blaženika uz ovo mjesto vežu brojne važne prilike, a od danas će ovdje biti i njegove relikvije "kako bi vjernici, imajući pred očima primjer njegova sveta života, nasljedovali i njegove kreposti." Naglasio je kako Župa sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu dobiva relikvije prve kategorije, tj. dio njegovih kostiju. "Njihovim čašćenjem slavimo Boga zbog čudesnih djela koja je učinio u životu blaženog Alojzija, izražavamo svoje poštovanje prema njemu i tražimo njegov zagovor nadajući se da ćemo po njegovoj molitvi postići milost kod Boga."

Rektor bazilike sv. Antuna Padovanskog fra Lotar istaknuo je kako im je posebna radost i čast što su dobili "blaženikove relikvije na trajno čuvanje u baziliku sv. Antuna, a nije mala stvar da smo mi prva crkva izvan Krašića i zagrebačke katedrale koja ima blaženikove relikvije. U tu svrhu nam je akademski umjetnik gospodin Hrvoje Ljubić izradio relikvijar s blaženikovim citatima koje smo odabrali."

Molitvena zajednica bl. Alojzija, koja djeluje u Župi, razvija pobožnost štovanjem relikvija, euharistijskim klanjanjem i molitvom krunice. Fra Lotar je istaknuo i da je bazilika sv. Antuna jedno od oprosnih mjesta i očekuje velik broj hodočasnika tijekom Jubilejske godine, a osobito im je na srcu upoznati vjernike sa životom i djelom bl. Alojzija Stepinca uz pomoć spomenute zajednice.

Najavio je i dva projekta koja su pred franjevcima konventualcima: uređenje kapelice Svetoga Križa u kojoj će se nalaziti relikvijar izložen na trajno i cjelodnevno štovanje te izdavanje molitvenika bl. Alojzija Stepinca u suradnji s Veritasom, glasnikom sv. Antuna Padovanskog.

Prethodni prilog može se pogledati OVDJE.

(kta)