BLAGOSLOVLJENA KAPELICA U ČANIĆIMA U ŽUPI DRAGUNJA

Na mjesnom groblju u Čanićima, u župi Dragunja kod Tuzle, 18. lipnja blagoslovljena je novoizgrađena kapelica. Blagoslov je obavljen tijekom svete Mise koju je predvodio pastoralni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Bosiljko Rajić uz suslavlje župnika vlč. Miroslava Karatovića te sudjelovanja oko 200 vjernika, najvećim dijelom iz Čanića i župne zajednice Dragunja.

Mons. Rajić je u prigodnoj propovijedi istaknuo da je kapelica mjesto u kojoj se zajednica okuplja, susreće s Bogom i slavi Boga. „Oni koji idu u dom Gospodnji, psalmista kaže, dobivaju snagu za svoju slabost, otvaraju se izvori žive vode u pustinji života i dobivaju blagoslov u svojim nevoljama. Ići u dom Gospodnji znači ići naprijed. Nije samo riječ o građevini nego o vjerničkom življenju. Ići korak po korak u ovom životu i za to je potrebno naći potrebnu snagu“, istaknuo je mons. Rajić.

Na kraju Mise župnik Karatović je uz zahvalu Bogu izrazio zahvalnost svim mještanima i dobrotvorima koji su se posebno istaknuli u izgradnji kapelice. Tom prigodom su podijeljena posebna priznanja.

Čanići su filijala župe Dragunja koja je udaljena od Tuzle oko 16 kilometara. Filijala Čanići, sa novoizgrađenom filijalnom crkvom Žalosne Gospe, broji oko 130 obitelji. Jedan veći dio pučanstva živi na prostoru župe dok su pojedini članovi obitelji ili cijele obitelji nastanjeni u inozemstvu i povremeno dolaze svojim kućama. Župljani su ponosni na svoja mjesta pa stoga brižno uređuju sakralne objekte i groblja. Groblje u Čanićima je osnovano 1989 godine i veoma lijepo se uređuje.
Zbog prevelike teritorijalne rasprostranjenosti, a u cilju što bolje patoralne brige o vjernicima od župe Breške je 1985. osnovana župa Dragunja Sv. Leopold Bogdan Mandić.
Još u XVII. stoljeću, prije osnutka župe Breške, postojala je župa Dragunja, koja je pripadala samostanskom području Gradovrha ili Gornje Tuzle. Vjerojatno s Bečkim ratom (1683-1699) dolazi do gašenja ove župe, jer je tada došlo do naglog iseljenja Hrvata katolika iz Bosne pa tako i iz ovih prostora koja su bila pod vlašću turskog imperija. Nakon gašenja župe Dragunja pastoralnu brigu nad preostalim vjernicima preuzimaju franjevci iz župe Soli.
Prema izvješću biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine župi Soli pripada Dragunja i Obodnica sa 65 katoličkih kuća i 453 katolika od čega su 292 odrasle osobe i 161 dijete. Danas župa Dragunja broji oko 550 obitelji ili oko 1500 vjernika. (kta)