BISKUP SCHEFFLER, NOVI BLAŽENIK ŽRTVA KOMUNIZMA

U rumunjskom će gradu Satu Mare u nedjelju, 3. srpnja, blaženim biti proglašen sluga Božji János Scheffler, pastir te biskupije od 1942. do 1952. godine, i mučenik komunizma. Obred će suslaviti ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup, mađarski primas kardinal Péter Erdö, a Papin će predstavnik na slavlju biti kardinal Angelo Amato, pročelnik Zbora za proglašenje svetih.

János Scheffler još se kao dječak isticao zbog svoje inteligencije, ozbiljnosti i obzirnosti; odmah su to po njegovu rođenju primijetili svi u mađarskom ribarskom mjestu Kálmánd, koje je povijest promijenila u rumunjski gradić nazvan Cămin. Nakon što je zaređen za svećenika postao je brižljivi katehist, zaneseni propovjednik i neumorni biskup. U međuvremenu, svijet je oko njega bio u sve većim patnjama. Kako se prisjeća kardinal Amato, komunistički se progon Katoličke Crkve u Rumunjskoj zaoštrio 1947. godine. Režim je želio prekinuti sve odnose sa Svetom Stolicom, prisiljavajući vjernike da se obrate na pravoslavlje, kako bi se stvorila Crkva bez pape – istaknuo je kardinal Amato. Mržnja se prema vjeri izražavala na svećenicima, pa tako ni msgr. Scheffler nije bio pošteđen. U zatvoru je u Jilavi bio podvrgnut prisilnim radovima, bio je ponižavan i mučen, ali znao je to iskustvo boli preoblikovati u prigodu za apostolat, katehezu i molitvu – napomenuo je kardinal Amato.

Kao što je Krista iskušavao đavao, koji mu je obećao sva kraljevstva svijeta ako mu se pokloni, tako je i biskupu Scheffleru u zatvoru ponuđeno da postane rumunjski patrijarh, ako potpiše prijelaz u Pravoslavnu Crkvu. Poput Krista, nije popustio, te je kao i Krist preminuo, moleći i praštajući svojim ubojicama, 6. prosinca 1952. godine. Upravo se na Isusovoj smrti temelji mučeništvo, koje je oblik potpune ljubavi prema Bogu – kako je više puta rekao papa Benedikt XVI. – odnosno, pobjeda života nad smrću, ljubavi nad mržnjom, svjetla istine nad sjenama laži.

Danas nas – istaknuo je kardinal Amato – lik budućega blaženika, biskupa Schefflera, poučava kako svjedočiti, pa i uz žrtvu, svoju vjernost Božjim zapovijedima, i evanđeoskim blaženstvima (…) Lik mučenika predlaže vječnu vrednotu ljubavi koja pobjeđuje mržnju, i praštanja koje gasi okrutnost mučitelja. Mučenik je siguran da ga Gospodin voli, slobodan je i svjestan da je izabrao najbolji dio života – Krista, te patnju preoblikuje u radost koja se temelji na vjeri, a smrt u život. (kta/rv)