Biskup Georg Bätzing: Nema „biskupskoga neposluha“ tijekom blagoslova istospolnih parova

Predsjednik Njemačke biskupske konferencije (DBK), biskup Georg Bätzing, brani se od optužbi da njemački biskupi traže sukob s Papom oko pitanja blagoslova istospolnih parova. „Jasno sam protiv insinuacija da mi u Njemačkoj prakticiramo biskupsku neposlušnost prema Rimu ili da idemo na kurs konfrontacije s Rimom“, rekao je Bätzing u četvrtak 25. rujna na kraju jesenske Generalne skupštine Njemačke biskupske konferencije u Fuldi. „Ovo je jednostavno neobjektivna konstrukcija i ne odražava ni moju izjavu niti nastojanja ostalih biskupa.“

Papa Lav XIV. prvi put je u intervjuu objavljenome prošloga tjedna progovorio o pitanjima reforme o kojima se mnogo raspravljalo. U njemu je, između ostaloga, kritizirao ritualne proslave blagoslova za „parove koji se vole“. Bätzing je već u svome uvodnom govoru u ponedjeljak 22. rujna naglasio da mirno reagira na Papine izjave i da, primjerice, ne vidi razloga za povlačenje brošure za blagoslove koju su u travnju objavili DBK i Središnji odbor njemačkih katolika. Talijanski mediji tada su, između ostaloga, pisali da njemački pastiri prakticiraju „biskupski neposluh“.

Konstruirati ovakvu činjenicu iz izjava pape Lava o vatikanskome dokumentu o blagoslovu „Fiducia supplicans“ je „jednostavno apsurdno“, nastavio je Bätzing. „Papa je u intervjuu nepogrešivo jasno dao do znanja da 'Fiducia supplicans' neće biti povučena. Priručnik 'Blagoslov daje snagu ljubavi', nastao u Njemačkoj, pastoralna je konkretizacija 'Fiducie supplicans' s pogledom na situaciju u Njemačkoj, nastao u dogovoru s Rimskim dikasterijem za nauk vjere.“ Prema riječima Bätzinga, Papina je kritika usmjerena protiv objavljivanja liturgijskih obrazaca za formalne rituale blagoslova. Upravo to njemački biskupi namjerno nisu učinili. Brošura pruža samo informacije za pastoralnu praksu.

Što se tiče Statuta planirane sinodalne konferencije za Njemačku, na kojoj bi biskupi i laici trebali zajedno raspravljati i donositi odluke, Bätzing je objasnio da su biskupi raspravljali o učinkovitosti ondje postignutih rezultata konzultacija i odgovornosti za provedbu. Postalo je jasno uvjerenje da će uskoro doći do konsenzusa o sinodalnim strukturama u Crkvi u Njemačkoj. „Biskupski članovi Sinodalnoga odbora ugradit će rezultate konzultacija u daljnje procese.“

Proces razjašnjavanja zadataka Njemačke biskupske konferencije također je uzeo u obzir sadržaj rada Biskupske konferencije. Jedna od posljedica je smanjenje broja biskupskih povjerenstava s 14 na 8. Kombinirana su dosadašnja tematska područja. Sada će postojati povjerenstva za vjeru i znanost, liturgiju i kulturu, misijski pastoral i crkvene službe, obitelj, mlade i odgoj, ekumenizam i međureligijski dijalog, sveopću Crkvu i migracije, društvo, Caritas te medije. Bätzing nije komentirao postojeće pododbore niti točne zadatke novih povjerenstava. Nazivi pokazuju da šest povjerenstava preuzima zadaće od dva prethodna, samo su mediji te ekumenizam i međureligijski dijalog ograničeni na područja prijašnjega Povjerenstva.

Biskupi su se obvezali održavati važnost i kvalitetu rada Komisije. „Teme Njemačke biskupske konferencije moraju biti integrirane u nove strukture“, naglasio je Bätzing. Ubuduće bi rad Komisije trebao biti usmjeren prema intenzivnijim konzultacijama o strateškim pitanjima. „To također znači da ubuduće podstruktura povjerenstava, tj. fokus podkomisija i imenovanje predstavnika Biskupske konferencije, mora više nego prije proizlaziti iz ciljeva Komisije“, nastavio je Bätzing. Metode i instrumenti rada morali bi se temeljiti na strategijama i razvijati iz strateških ciljeva.

Bätzing je naglasio da je Biskupska konferencija primila na znanje kritike koje je iznijela pogođena međunarodna organizacija „Eckiger Tisch“ i prijedloge za reformu sustava priznavanja beneficija. Prva točka kontakta za biskupe je Savjetodavni odbor za pogođene pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji. Biskupova je zadaća učiniti proces priznavanja „održivim, odgovornim i u interesu svih uključenih“. Prema izvještaju Odbora o aktivnostima, oko 77 % svih zahtjeva za usluge priznavanja sada je dovršeno: „Prijedlozi koji dovode do temeljnoga redizajna postupka moraju se stoga procijeniti s osjećajem za mjeru.“ Bätzing je ponovio stav biskupa da postupak ne može i ne smije zamijeniti sudski postupak: „Postupak Odbora je uveden od samoga početka kao dobrovoljni postupak i kao dopuna građanskim parnicama pred redovnim sudovima.“ Izvještaj o radu Odbora pokazuje da dinamičko usklađivanje s iznosima odšteta koje su dodijelili državni sudovi funkcionira. Prvotni plan bio je do kraja godine cjelovito preispitati propise o intervenciji i prevenciji. Za to je odgovorno Stručno vijeće koje je osnovala Njemačka biskupska konferencija za zaštitu od seksualnoga zlostavljanja i iskustava nasilja. Međutim, evaluacija je sada odgođena jer bi prvo prikupljanje podataka moglo započeti tek sredinom 2025. godine. Razdoblje evaluacije stoga je produženo do kraja sljedeće godine. „To osigurava da se evaluacija provodi na temelju pouzdanih podataka i da se njezini rezultati mogu uzeti u obzir na odgovarajući način“, kaže Bätzing.

Predsjednik Njemačke biskupske konferencije također je kritički procijenio pastoralno postupanje Crkve u pandemiji korone. „Većina svećenika bila je opterećena digitalnim i kreativnim preokretom koji je od njih zahtijevala pandemija, osobito u prvoj godini.“ Pastiri u posebno pogođenim područjima te osobito početnici u karijeri morali su se dobro prilagoditi digitalnoj komunikaciji i kreativnim oblicima. „Mnogim svećenicima i đakonima bilo je vrlo teško prilagoditi se novim formatima u pastoralu, osobito u prve dvije godine pandemije“, rekao je Bätzing. Referirao se na međunarodnu ekumensku studiju u kojoj je sudjelovalo 7000 ljudi iz 26 njemačkih biskupija. „Ovo se također odnosi na velike dijelove profesionalne skupine pastoralnih i društvenih savjetnika.“ Što su bili manje digitalno kompetentni, to su bili veći „prigovori župnika o beznačajnosti dušobrižništva u pandemiji“.

Digitalna komunikacija nastavila se koristiti i dalje razvijati i nakon pandemije, posebice u području vjerske komunikacije i crkvenoga odgojno-obrazovnog rada. „Digitalnost pridonosi razvoju sinodalne kulture u Crkvi“, rekao je Bätzing. „Ona jača spremnost stalno zaposlenih djelatnika na suradnju na svim područjima crkvenoga djelovanja i otvara nove mogućnosti pastorala u necrkvenim, društvenim i kategorijalnim područjima.“

Od ponedjeljka do četvrtka (22.-25. rujna) njemački su se biskupi sastali na jesenskome zasjedanju u Fuldi. Ostale teme uključivale su pastoralna i temeljna teološka promišljanja, društvenu raspravu o vojnoj službi, njemačko-poljski odnos 60 godina nakon povijesne razmjene pisama između biskupa obiju zemalja, osvrt na djelovanje Crkve od „izbjegličkoga ljeta“ 2015. godine te aktualnu situaciju u Ukrajini i Gazi.

(kta)