Bibličarka Valentina Sudić: Zadaća Sinodalnog odbora je nastavak Sinodalnog puta

Katolička crkva u Njemačkoj donijela je zaključke, prijedloge i odluke sinodskoga hoda. Među izabranim članovima njemačkog Sinodskog odbora je i teologinja dr. sc. Valentina Sudić, bibličarka, rođena u Slavonskom Brodu.

U razgovoru za emisiju Trag vjere HRT-a dr. Valentina Sudić govori o najaktualnijim temama i raspravama Sinodskoga puta koji su privukli pažnju gotovo svih svjetskih medija. S njom je razgovarala Blaženka Jančić.

Koji su zaključci Sinodalnog puta Katoličke crkve u Njemačkoj?

Sinodalni put u Njemačkoj je započeto prije tri godine. Pokrenula ga je Njemačka biskupska konferencija zajedno sa Središnjim odborom njemačkih katolika (Zentralkomitee der deutschen Katholiken). Pokretač cijele jedne rasprave i diskusije o Crkvi u Njemačkoj bila je objava studije o seksualnom zlostavljanju maloljetnika od strane katoličkih svećenika, đakona ili članova muških redovničkih zajednica na području Njemačke. Ta studija izazvala je veliki nemir u Crkvi u Njemačkoj zato je Njemačka biskupska konferencija odlučila pokrenuti jednu raspravu, dijalog i otvoriti svoja vrata vjernicima ne bi li ponovno zadobila povjerenje njemačkih katolika, ali i njemačkog društva općenito. Na sinodalnom skupu su bila četiri foruma. Prva tri foruma bili su prijedlozi Njemačke biskupske konferencije. Oni su predložili tekst o podjeli vlasti u Crkvi: Zajedničko sudjelovanje u poslanju. Pitanja o kojima se raspravljalo bila su; kako shvaćati i tumačiti vlast u Crkvi, kako je provoditi, kako strukturirati, stupnjevati, kako organizirati, podijeliti ali i kontrolirati vlast u Crkvi. Naime, ovaj tekst još nije do kraja izrečen, već je prebačen na Sinodalni odbor koji će ove godine zaživjeti.

Drugi tekst koji je predložila Biskupska konferencija je bio tekst o svećeničkom životu danas. Sudionici sinodalnog puta su raspravljali i obrađivali temu o svećeničkom životu i njegovoj službi pogleda uprta prema budućnosti, u svjetlu crkvene predaje ali i nastalih promjena u suvremenom svijetu danas. Postavlja se pitanje koje su uistinu službe i oblici života koriste poslanju Crkve u suvremenom svijetu danas. Važno je istaknuti da tekst ne osporava celibat. Celibat je posebno istaknut na samom početku kao vrijednost, kao dostojanstvo, kao osobita povezanost između posvećene osobe i Isusa Krista. Postavilo se pitanje je li celibat temelj jednog svećeničkog života, odnosno može li se oženjeni muškarac zarediti za svećenika kao što je to u istočnoj Crkvi ili na primjer u zapadnoj gdje imamo đakone u trajnoj službi.

Treći tekst odnosi se na pitanje seksualnosti u Crkvi: Živjeti ljubav u spolnosti i partnerstvu. Cilj ovoga teksta je prodiskutirati, otvoriti vrata unutar Crkve i dopustiti slobodu razmišljanja i ponovno prožvakati moralni nauk Crkve koji nailazi na sve manje odobravanja i prihvaćanja od strane vjernika suvremenog doba. Glede toga neophodno je uvažiti znanstvene spoznaje teologije i humanističkih znanosti prema kojima u ćudorednom nauku Crkve jedva da se pridaje ikakva pažnja seksualnosti na osobnoj razini danas. Rezultat toga je činjenica da u velikom vjernici ne prihvaćaju ili im je ćudoredni nauk Crkve. Stoga je Njemačka biskupska konferencija sazvala ovaj forum da se ponovno promisli o seksualnom moralu Crkve, kako ga objasniti i približiti današnjem čovjeku.

Jedina tema koju je predložio Središnji odbor njemačkih katolika, drugim riječima, laici bio je tekst o ženi, njezinoj ulozi u Crkvi, njezinu služenju i službama. Tak tekst govori o dostojanstvu žene kao takve, njezinoj aktivnosti u Crkvi i prikladnosti za primanje službe svetoga reda. Kad je o tome riječ, govorilo se o stupnju reda đakonice koja služi najpotrebnijima u Crkvi. Kako su suvremenim društvenim događanjima ugraditi neupitnu relevantnost vjera i Crkve i istodobno odgovoriti na goruća crkvena pitanja.

To je jedan kratki sažetak četiri foruma, četiri teksta sinodalnog puta.

Jesu li zaključci koje je Sinodalni put donio odluke ili prijedlozi?

Dr. Sudić: Obe riječi su sadržane u tekstovima s jednom velikom razlikom. Kad je riječ o odlukama onda su to odluke koje biskupi sami sebi zapravo stavljaju u zadatak. Tekstovi su, naime, produkt i biskupa i laika, ali odluka se odnosi na to da njemački biskupi, biskupska konferencija donose odluku da će provesti istraživanja, studije konkretno u svojim biskupijama. Kad je riječ o prijedlozima, to je na višoj razini, tekstovi se neprestano obraćaju u svojim zaključcima Papi, te ga mole da on dalje razvije te teme koje se razvijaju u Katoličkoj crkvi u Njemačkoj.

Je li Vatikan opravdano zabrinut za Katoličku crkvu u Njemačkoj?

Dr. Sudić: Mislim da je Vatikan kao vrhovna institucija u Katoličkoj crkvi opravdano zabrinut za svaku Crkvu bilo gdje da se ona nalazi u svijetu, kako za Crkvu u Njemačkoj, jednako tako za Crkvu u Kini ili za mnogobrojne Crkve u Africi koji trpe zbog rata ili gladi. Mislim da je zabrinutost Vatikana kao takva je uvijek opravdana.

Koja je uloga i zadaća Sinodalnog odbora čiji ste član?

Dr. Sudić: Zadaća Sinodalnog odbora je nastavak sinodalnog puta jer želja je njemačkih biskupa da i dalje ostane otvoren prostor za razgovor i dijalog. Tako da Sinodalni odbor kojeg čine 27 biskupa, 27 laika te 20 članova miješanoga odbora. Prva nam je zadaća obraditi još tekst o podjeli vlasti u Crkvi koji je ostao nedovršen od sinodalnog puta i uvijek iznova za sve goruće teme i pitanja s kojima se susreće Crkva u Njemačkoj imati prostor za raspravu i razmjenu mišljenja.

Što se dalje događa s primjenom zaključaka, odluka i prijedloga?

Dr. Sudić: Svaki njemački biskup, odnosno tih 27 dijecezanskih biskupa su se obvezali te tekstove dalje podijeliti unutar svoje biskupije i onda načiniti tekstove i donijeti odluke koje će promijeniti strukturu unutar pojedine biskupije. Tako da svi ovi zaključci i promišljanja koja su donesena trebaju biti u naredne tri godine konkretizirana u svim pojedinim biskupijama biskupa koji to žele (kta/hrt).