Berlin: Stranka AfD poziva na ukidanje državnih povlastica Crkvama

Više od dva stoljeća nakon što su stvoreni, milijarde državnih davanja kršćanskim Crkvama ponovno dolaze na metu političke kritike. Klub zastupnika AfD-a predstavio je nacrt Zakona koji predviđa potpunu izmjenu ovih doprinosa. Time stranka pokreće raspravu koja već postoji u Ustavu, ali je desetljećima politički blokirana.

Godišnja plaćanja protestantskim i katoličkim Crkvama diljem zemlje iznose oko 600 milijuna eura, što ima povijesnu pozadinu: velikim dijelom datiraju iz 1803. godine kada je crkvena imovina izvlaštena i nacionalizirana kao rezultat sekularizacije. Od tada su isplate djelovale kao neka vrsta stalne naknade ili najamnine. Weimarski ustav iz 1919. godine već je propisao da takva davanja trebaju prestati – zahtjev je ugrađen u Ustav 1949. godine, članak 140. Ipak, sredstva se i danas uplaćuju. Pokušaj Semafor koalicije da provede projekt nedavno je propao zbog otpora državnih vlada koje su se bojale visokih jednokratnih plaćanja kao naknade za prijenos. Nacrt koji je sada predstavio AfD predviđa uspostavu federalno-državnoga Ureda za koordinaciju kako bi se uspostavio jedinstveni postupak ocjenjivanja državnih usluga i naknada za prijenos.

AfD posebno oštro formulira svoje zahtjeve u novome izbornom programu za državu Sachsen-Anhalt. Nije riječ samo o povijesnoj zamjeni, nego o jasnom političkom obračunu. Stranka omalovažavajuće naziva glavne denominacije „Crkvama crkvenoga poreza“ i optužuje ih da su se udaljile od kršćanske misije te ih vidi prvenstveno kao ljevičarske društveno-političke aktere. Stoga želi priložiti uvjete budućim isplatama kako bi „disciplinirala“ Crkve. Oni koji zauzimaju jednostranu političku poziciju, ne mogu tražiti nikakav poseban status od države, ističu.

Inicijativa je predstavljena i na općoj stranačkoj konferenciji u Magdeburgu na kojoj je glavni kandidat AfD-a Ulrich Siegmund formulirao jasnu opciju moći za nadolazeće državne izbore. S ciljem od 45 % glasova, na izbore žele izići sami. Vjerojatno će crkvena politika postati jedna od središnjih mobilizacijskih tema izborne kampanje kako bi se dodatno naglasila distanca između stranačkoga i crkvenoga vrha.

(kta)