Beograd: Održana druga Tribina korizmenih petaka o Sinodu i/ili sinodalnosti u Pravoslavnoj Crkvi

Nakon što su vjernici u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Beogradu sudjelovali na pobožnosti Križnog puta i na Misnom slavlju, upriličena je u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra Papa Ivan Dobri, u petak 1. ožujka 2024. druga u nizu tribina korizmenih petaka u organizaciji Beogradske nadbiskupije i Pastoralnog centra Papa Ivan Dobri. Na temu Sinod i/ili sinodalnost u Pravoslavnoj Crkvi govorio je episkop jegarski gospodin Nektarije, vikarni episkop Njegove Svetosti Patrijarha srpskog, moderator je bio vlč. Andrej Đuriček, objavljeno je mrežnoj stranici Beogradske nadbiskupije.

Na početku tribine sve nazočne, a posebno episkopa Nektarija, pozdravio je župnik i rektor Marijanuma vlč. Mihael Sokol.

Moderator vlč. Andrej je napravio kratki uvod u predavanje rekavši da je sinodalnost način ostvarenja Crkve kao zajednice u kojoj pulsira kultura dijaloga i razmjena mišljenja. Dodao je da je Pravoslavna Crkva najbolje mjesto za govor o Sinodu i sinodalnosti.

Nakon uvodnih riječi moderatora predavanje je održao episkop Nektarije, istaknuvši da je sudjelovao na Sinodi Katoličke Crkve održanoj u listopadu 2023. godine u Vatikanu. U prvom dijelu predavač je govorio o saborima, a u drugom o sabornosti u kontekstu današnjeg društva.

Episkop Nektarije je naglasio da je Crkva vjerska ustanova, vjerska zajednica. Prema njegovim riječima ona ima Bogočovječansko ustanovljenje jer za svoj početak ima Boga pa nije kao druge organizacije koje je ustanovio čovjek. Istaknuo je da je zadaća Crkve propovijedati Krista riječima i djelima te lomiti kruh i prinositi žrtvu – euharistiju. „Crkva je učešće u zajednici zajedničarenja“, rekao je predavač i ukazao na važnost da se narod Božji odaziva na euharistiju, a Crkva čini euharistiju i euharistija Crkvu.

„Susret na liturgiji je sabor“, rekao je episkop Nektarije i dodao da su već od apostola postojali sabori te podsjetio na onaj u Jeruzalemu kada su se skupili da riješe pitanje, trebaju li se novi članovi Crkve obrezati ili ne. Dodao je da su i prvi biskupski koncili bili već od 2. stoljeća kada se javljao neki problem u zajednicama koji je trebalo rješavati, kao i provincijski koncili. Predavač je istaknuo da je bilo sedam općih ili vaseljenskih sabora u prvih tisuću godina kršćanstva koji su se bavili dogmatskim pitanjima (Presveto Trojstvo), pitanjima o Bogorodici i još nekim važnim pitanjima za Crkvu. „Na prijelazu iz prvog u drugo stoljeće dogodio se raskol, premda je on i ranije počeo, te je došlo da animoziteta i prekida zajedničkog slavlja euharistije“, rekao je predavač i dodao da se taj animozitet zadržao sve do Drugog vatikanskog sabora nakon kojega je počeo dijalog među kršćanima. Predavač je naglasio da je važno širenje unutrašnje kvalitete u Crkvi, unutrašnja sabornost, a ne samo kvantiteta.

Episkop Nektarije je u drugom dijelu predavanja govorio o Svepravoslavnom saboru koji je održan 2016. godine na Kritu i od kojeg su neki očekivali da bude značajan kao Drugi vatikanski sabor, ali trajao je samo sedam dana i više je bio administrativan. „Ipak, pomogao je da se vidi gdje se Pravoslavna Crkva nalazi danas, kao i da se sagleda pitanje suradnje vjernika laika u Crkvi, te još neka druga pitanja vezana uz hijerarhiju Crkve“, rekao je predavač. Na kraju je zaključio da je u današnjem liberalnom svijetu teško ostvariti sinodalnost, jer mnogi su tradicionalni vjernici i ne dolaze u Crkvu. Smatra da ne treba odustajati, nego, vođeni Isusovom riječima - tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati - uložiti sve napore u širenju evanđelja.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava i najavljena sljedeća tribina. (kta/kc.org.rs)