Beč: Rasprava o podrijetlu, funkciji i budućnosti državnih praznika u Austriji

Važnost državnih praznika u Austriji bila je tema tribine održane u ponedjeljak 20. listopada u Kući austrijske povijesti. Pod naslovom „Praznik – slobodan dan? Državni praznici u Austriji na kušnji“, stručnjaci za religijske znanosti, suvremenu povijest i kulturnu politiku raspravljali su o podrijetlu, funkciji i budućnosti ovih posebnih dana.

Religiolog Dirk Schuster ukazao je na složenost teme. Blagdani nisu samo zakonski regulirani slobodni dani, već imaju i društvenu i kulturnu funkciju. Uz državno priznate praznike, postoje i drugi koji imaju važnu ulogu unutar vjerskih zajednica, a da nisu zakonski utemeljeni. Poseban je primjer 8. prosinca, blagdan bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije: „Blagdan je propisan Zakonom, ali trgovine smiju raditi“, rekao je Schuster. Blagdani su služili za zaštitu vjerskih uvjerenja, kao i za povijesna ili društvena pitanja. U Austriji su mnogi praznici katolički – naslijeđe Habsburgovaca koji su sebe smatrali braniteljima katoličanstva. Međutim, društveni uvjeti bitno su se promijenili. „Udio katolika u društvu smanjio se za 30 % u posljednjih 50 godina. Broj nereligioznih ljudi povećao se za 18 %“, objasnio je Schuster. Mnogim ljudima vjera više ne igra ulogu u svagdanjem životu. „Nema znakova da se ovaj razvoj usporava, naprotiv, ubrzava se.“ Osim toga, prema istraživanju, 39 % ispitanika odbacilo je ideju da svaka vjerska zajednica ima svoj praznik.

U 1970-ima organizacija praznika bila je uglavnom prepuštena općinama. Crkveni povjesničar Leonhard Jungwirth naglasio je kako su praznici uvijek „teško izboreni politički simboli“. Osobito u poslijeratnome razdoblju izbor državnih praznika postao je sporna točka kulturne politike. Politička preorijentacija Austrije nakon 1945. godine također je pokrenula pitanja vjerskoga predstavljanja i izgradnje društvenoga konsenzusa. Duboki povijesni korijeni takvih sporova sežu sve do reformacije. Jungwirth je također naglasio da prilikom ustanovljenja zakonskih praznika nijedan židovski praznik nije uzet u obzir – što je okolnost koja također puno govori o društvenoj slici toga vremena.

(kta)