AUDIO: Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga koji nam donosi Vatican News

Posljednjih godina na datum 23. kolovoza obilježavamo Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Suvremena Europa uzela je ovaj datum zato što je 23. kolovoza 1939. potpisan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji službeno nazvan ʺPakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republikaʺ, koji su u Moskvi potpisali dvojica ministara vanjskih poslova, Vjačeslav Molotov i Joachim von Ribbentrop.

Osam dana nakon toga, 1. rujna, njemačkim napadom na Poljsku – koju su nacional-socijalisti i komunisti sporazumno podijelili – započeo je Drugi svjetski rat. Nacisti i boljševici podijelili su ne samo Poljsku nego i druge zemlje: Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu i Rumunjsku. Sve to nije prošlo bez otpora odnosno vojne obrane, većega ili manjega trajanja do konačnoga sloma, a samo je Finska od napadâ Sovjetskoga Saveza u takozvanome Zimskom ratu, koji je započeo u studenome 1939., uspješno obranila veći dio svojega teritorija.

Bit će zanimljivo čuti što je svećenik isusovac Stjepan Tomislav Poglajen – bivajući dosljednim borcem protiv svih totalitarizama – napisao u isusovačkome časopisu ʺŽivotʺ. Kada je nacistička Njemačka 1938. izvela ʺAnschlussʺ i pripojila Austriju, nazvao je Poglajen Hitlerove nacional-socijaliste ʺcinicima, koji daju devedeset izjava da ih sa devedeset i devet drugih izigraju, koji daju potpis znajući, da se tim ni na što ne vežuʺ. Godinu dana potom, 1939., također u ʺŽivotuʺ, Poglajen skida maske i komunizmu, izjednačujući ga s nacional-socijalizmom. Služeći se svojevrsnim komparacijskim niveliranjem, Poglajen slikovito govori o ʺslužbi kukastog križa produženog u srp i čekićʺ te jasno kaže da su ʺmajske slave u Moskvi isto tako stranački dani kao i oni u Nürnberguʺ i da je ʺna obim stranama dinamika, koja u velikim potezima stoji na istoj linijiʺ.

Tim vidovitim i pronicavim rečenicama izrekao je isusovac Poglajen ono čega je većina postala svjesna tek pred kraj 20. stoljeća, a mnogi ni tada – a to je da su razlike između ovih dviju totalitarističkih ideologija više prividne nego stvarne. Razlike u, recimo to tako, kvantitativnome smislu ipak postoje te se iskazuju značajnima – komunističko je zlo pokosilo čak trostruko više nedužnih ljudskih života nego nacističko zlo zajedno s fašističkim. Naime, samo Mao Ce-tungu i Staljinu skupa se pripisuje oko sto milijuna žrtava, a tu su još žrtve Pola Pota, Tita, Ceauşescua i drugih komunističkih diktatora.

Treba reći i to da je stajališta izrečena u Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskoga sjećanja za budućnost Europe, ruski predsjednik Vladimir Putin ubrzo odbacio nazvavši ih ʺbesramnim lažimaʺ o ulozi i odgovornosti Sovjetskoga Saveza. Zasmetalo mu je, među ostalim, što u točki 15. Rezolucije piše da će razvoj Rusije u demokratsku državu ʺbiti otežan sve dok vlada, politička elita i politička propaganda nastavljaju s umanjivanjem komunističkih zločina i veličanjem sovjetskoga totalitarnog režima.ʺ

Zaključno valja reći da aktualna vojna agresija Rusije na Ukrajinu svjedoči o neprevladanosti sovjetskoga totalitarnoga komunističkog režima. (kta/rv)