Sveti Donat, zadarski biskup (+ oko 811)

O svetom Donatu, slavnom zadarskom biskupu, pisao je već glasoviti isusovac Farlati u svom monumentalnom djelu Illyricum sacrum, izdanom u Veneciji 1775. godine. Inače prva ozbiljna vijest o svetom Donatu potječe od Eginarda u njegovom djelu Povijesni spomenici Njemačke. Mjesna zadarska predaja misli da je sveti Donat rodom Zadranin. Prema Donaldovu ljetopisu malo poslije Božića godine 805. na dvoru Karla Velikoga u Salzburgu su se sastali s mletačkim duždem Pavao, zadarski knez i Donat, zadarski biskup. On je imao posredničku ulogu između Franaka i Bizanta. Išao je u Bizant gdje je dobio na dar moći svete sirmijske mučenice Anastazije. Bilo je to godine 804. za bizantskog cara Nikefora. Sveti Donat je prenio svetičine kosti u svoj Zadar te ih pohranio u tadašnjoj katedrali svetog Petra. Kasnije katedrala bi posvećena svetoj Anastaziji, ili kako je Zadrani zovu svetoj Stošiji. Neki spominju da je sveti Donat u Bizantu dobio na dar i relikvije svetog mučenika Krizonoga, po zadarski Krševana. Tim je svetinjama duhovno obogatio svoj biskupski grad i njegove crkve. Sveti Donat je umro oko godine 811. a pokopan je u velebnoj crkve Presvetog Trojstva koju je obnovio i koja je kasnije po njemu i dobila ime. Godine 1622., po volji zadarskog nadbiskupa Stelle, moći svetog Donata stavljene su pod glavni oltar. Godine 1809., nakon provale Francuza u Zadar, prenesene su kosti svetog Donata u katedralu svete Stošije gdje se i danas nalaze. Sveti Donat je zaštitnik grada Zadra, a slavi se na današnji dan.