Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 4. studenoga

Papa Lav XIV. je u srijedu 4. studenoga 2026. na općoj audijenciji nastavio niz kateheza o dokumentima Drugoga vatikanskog koncila, posvetivši sedmu katehezu o Pastoralnoj konstituciji „Gaudium et spes“ temi „Vjera i društveni, politički i gospodarski život“. Istaknuo je da gospodarstvo mora biti u službi čovjeka, a politička vlast usmjerena prema općem dobru. Pozvao je na zaštitu dostojanstva radnika, uklanjanje diskriminacije i nenasilno rješavanje sukoba te potaknuo mlade na odgovorno zauzimanje u društvu i kršćanske zajednice na obnovu obrazovanja u socijalnom nauku Crkve. Papinu katehezu donosimo u cijelosti, preuzet s mrežnih stranica Informativne katoličke agencije:

LAV XIV.

OPĆA AUDIJENCIJA

Trg sv. Petra

Srijeda, 4. studenoga 2026.

Dokumenti Drugoga vatikanskog koncila

IV. Pastoralna konstitucija Gaudium et spes

8. Vjera i društveni, politički i gospodarski život (GS, 63–76)

Čitanje: 1 Pt 2, 12–13.17

Predragi, […] življenje vaše među poganima neka bude uzorno da, upravo zbog onoga za što vas kleveću kao zločince, promatrajući vaša dobra djela, proslave Boga u dan pohoda. Pokoravajte se svakoj ljudskoj ustanovi radi Gospodina. […] Sve poštujte, bratstvo ljubite, Boga se bojte, kralja častite.

Draga braćo i sestre, dobar dan i dobro došli!

Društvena dimenzija sastavni je dio ne samo ljudske naravi nego i naše vjere u Krista Isusa, kao dragocjena baština koju primamo od utjelovljenja Sina Božjega. Na to podsjeća konstitucija Gaudium et spes (GS) u trećem i četvrtom poglavlju svojega drugog dijela, posvećenima gospodarsko-društvenom životu i životu političke zajednice. I na tim područjima kršćanska vjera pruža kriterije za razlučivanje.

Koncilski oci prije svega ističu opasnost za svjetski mir koja proizlazi iz neravnoteža povezanih s nepravednim gospodarskim razvojem koji ne poštuje stvoreni svijet (usp. GS, 63). Riječ je o dalekovidnom promišljanju koje je, nažalost, našlo potvrdu u posljednjim desetljećima prošloga stoljeća, a još ga više prepoznajemo danas. Kako bi se promijenio smjer, upozorava Dokument, nije dovoljan tehnički razvoj, nego su „potrebne mnoge reforme u strukturama gospodarsko-društvenoga života. Potrebna je također i promjena mentaliteta i životnih navika kod svih ljudi“ (isto).

Stoga Gaudium et spes sažeto predstavlja kršćansko poimanje gospodarskoga razvoja, koji uvijek mora biti u službi čovjeka i pod čovjekovim nadzorom (usp. GS, 64–65). Već se ovdje jasno pojavljuje pojam cjelovitoga razvoja, koji će potom sveti Pavao VI. staviti u središte svoje enciklike Populorum progressio (1967.). Više nego ikada aktualni su i pozivi na zauzimanje za uklanjanje diskriminacije na štetu najslabijih društvenih skupina i migranata (usp. GS, 66).

U središtu gospodarstva nalazi se rad. Po njemu se čovjek razvija kao osoba, skrbi za potrebe obitelji, izražava svoje talente, sudjeluje u društvenom životu i izgrađuje bolji svijet surađujući u Božjem stvarateljskom djelu. Rad se nikada ne smije izopačiti na štetu osoba, općega dobra ili stvorenoga svijeta. Pravi je izazov svima pružiti mogućnost da razvijaju i koriste svoje sposobnosti: nezaposlenost, izrabljivanje i radni uvjeti koji ugrožavaju zdravlje i sam život neprihvatljivi su (usp. GS, 67). Radnici imaju pravo i dužnost sudjelovati u donošenju odluka koje se tiču njihova rada, pa i udruživanjem, te sukobe rješavati dijalogom i nenasilnim djelovanjem (usp. GS, 68).

U tom kontekstu Koncil podsjeća na jedno od temeljnih načela socijalnoga nauka Crkve, a to je opća namjena zemaljskih dobara (usp. GS, 69), te ga primjenjuje na financijsko područje, ističući da „svi oni koji su odgovorni za ta ulaganja i za organizaciju cjelokupnoga gospodarskog života – bilo pojedinci, skupine ili javne vlasti – moraju […] s jedne strane bdjeti da se pojedincima i cijeloj zajednici osiguraju dobra potrebna za dostojan život, a s druge strane predviđati buduće prilike i osigurati pravednu ravnotežu između sadašnjih potreba potrošnje, kako pojedinačne tako i zajedničke, i potreba ulaganja za budući naraštaj“ (GS, 70).

Gaudium et spes zatim prelazi na razmatranje političke zajednice, prepoznajući različite pozitivne znakove suvremenoga doba, osobito činjenicu da se „iz življe svijesti o ljudskom dostojanstvu rađa u raznim dijelovima svijeta nastojanje da se uspostavi takav političko-pravni poredak u kojem će prava ljudske osobe biti bolje zaštićena u javnom životu“ (GS, 73).

Politička zajednica postoji radi općega dobra, koje se sastoji u „skupu onih uvjeta društvenoga života koji ljudima, obiteljima i udruženjima omogućuju i olakšavaju potpunije postizanje vlastitoga savršenstva“ (GS, 74). Prema općem dobru uvijek mora biti usmjereno i vršenje političke vlasti, koja se ustrojava i djeluje u skladu s mjesnim i povijesnim okolnostima, ali uvijek imajući na srcu dobro cijele ljudske obitelji (usp. isto).

Gaudium et spes ponovno potvrđuje da su „politička zajednica i Crkva, svaka na svojem području, neovisne jedna o drugoj i autonomne. Obje su, iako s različitih naslova, u službi osobnoga i društvenoga poziva istih ljudi. Tu će službu to uspješnije vršiti na dobro svih što više budu njegovale zdravu međusobnu suradnju“ (GS, 76).

Predragi, zauzimanje u gospodarstvu i politici prema tim kriterijima jedan je od načina izgradnje mira. Kao što je podsjećao papa Franjo, „rat je neuspjeh politike i čovječanstva, sramotna kapitulacija, poraz pred silama zla“ (enciklika Fratelli tutti, 261). Naprotiv, politika koja skrbi za rane naroda i za one koji trpe nepravdu pruža razloge za nadu u budućnost čovječanstva.

Zato potičem mlade da slijede primjer onih muškaraca i žena koji su na tim područjima pružili dobro svjedočanstvo. I ponovno upućujem svoj poticaj kršćanskim zajednicama da se obnovi obrazovanje u socijalnom nauku Crkve.

Pozdravi

Srdačno pozdravljam osobe francuskoga govornog područja, osobito hodočasnike iz Gvineje (Conakry), Belgije, Francuske i Kameruna. Braćo i sestre, neka naše kršćanske zajednice postanu oaze mira i pravednosti kako bi pridonosile cjelovitom razvoju našega društva. Bog vas blagoslovio!

Pozdravljam sve hodočasnike i posjetitelje engleskoga govornog područja koji sudjeluju na današnjoj audijenciji, osobito one iz Engleske, Irske, Danske, Malte, Nizozemske, Norveške, Nigerije, Australije, Indonezije, Japana, Filipina, Tajlanda, Vijetnama i Sjedinjenih Američkih Država. Na poseban način izražavam dobrodošlicu članovima Nacionalne konferencije povjerenika za duhovna zvanja Engleske i Walesa. Na sve vas i vaše obitelji zazivam radost i mir Gospodina našega Isusa Krista. Bog vas sve blagoslovio!

Srdačno pozdravljam hodočasnike njemačkoga govornog područja. Živite i svjedočite vjeru u Krista kako bi došlo njegovo Kraljevstvo pravednosti, mira i ljubavi.

Srdačno pozdravljam hodočasnike španjolskoga govornog područja. U petak ću otputovati u Južnu Ameriku kako bih posjetio Urugvaj, Argentinu i Peru. Preporučujem se u vaše molitve kako bi to putovanje učvrstilo vjeru, obnovilo nadu, ponovno rasplamsalo žar ljubavi i dalo poticaj za daljnje radosno naviještanje evanđelja. Bog vas blagoslovio. Hvala vam lijepa.

Upućujem srdačan pozdrav osobama kineskoga govornog područja. Draga braćo i sestre, neka vas Gospodinova zaštita prati u vašim svakodnevnim obvezama. Od srca vas blagoslivljam!

Srdačno izražavam dobrodošlicu hodočasnicima portugalskoga govornog područja! Molimo Gospodina da oni koji obnašaju političke dužnosti uvijek rade za opće dobro, nastojeći očuvati dar mira. Bog vas blagoslovio!

Pozdravljam vjernike arapskoga govornog područja. Naša nas vjera u Krista poziva da svoj rad i svoje zauzimanje u društvu učinimo sredstvom služenja općem dobru, očuvanja ljudskoga dostojanstva i izgradnje mira. Neka vas Gospodin sve blagoslovi i uvijek čuva od svakoga zla!

Srdačno pozdravljam Poljake! Prije sedamdeset godina iz zatvora su oslobođeni junački primasi Poljske i Mađarske, kardinali Stefan Wyszyński i József Mindszenty. Podsjećajući na ono što je tom prigodom papa Pio XII. napisao u enciklici Laetamur admodum, pozivam vas da prepoznate kako se mir gradi na pravednosti, poštovanju zakona i dijalogu, a ne na nasilju. Sve vas blagoslivljam!

* * *

Sljedeće subote, 7. studenoga, održat će se dvije beatifikacije. U Antigui Guatemali blaženim će biti proglašen Augusto Rafael Ramírez Monasterio, svećenik Reda manje braće, ubijen iz mržnje prema vjeri 1983. godine. U Santanderu, u Španjolskoj, blaženima će biti proglašeni Francesco González de Córdova, dijecezanski svećenik, i sedamdeset devetorica njegovih drugova, svećenika, bogoslova i laika, koji se tijekom progona u Španjolskoj u prošlom stoljeću nisu bojali proliti vlastitu krv iz ljubavi prema Kristu. Ti novi blaženici čine vidljivim još jedan dio „neizmjernoga mnoštva“ Gospodinovih prijatelja.

Prekosutra započinjem apostolsko putovanje u Urugvaj, Argentinu i Peru. Molim vas da me pratite molitvom kako bi Gospodin blagoslovio to poslanje u zemljama koje su mi toliko drage.

Upućujem svoj pozdrav hodočasnicima talijanskoga govornog područja, osobito Talijanskoj konfederaciji tercijarnoga sektora, predstavnicima Akcijske platforme Laudato si’, župama svetoga Ivana Krstitelja u Canosi di Puglia i svetoga Lovre u Salernu, društvenom centru iz Tolve i glazbenom sastavu iz Fonda.

Moje misli na kraju idu mladima, bolesnicima i mladencima. Danas je liturgijski spomendan svetoga Karla Boromejskoga, istaknutoga biskupa Milanske biskupije, koji je, potaknut žarkom ljubavlju prema Gospodinu, bio učitelj i vodič svojoj braći i sestrama. Po njegovu primjeru dopustite da vas Krist vodi u svakodnevnom životu. Svima udjeljujem svoj blagoslov.