Papa: Hipermedijsko doba stvara duhovno siromaštvo i razvodnjava Evanđelje

Papa Lav XIV. je u četvrtak 28. svibnja 2026. primio u audijenciju sudionike plenarnog zasjedanja Dikasterija za evangelizaciju – Odsjeka za temeljna pitanja evangelizacije u svijetu, izvijestio je Vatican News.

U svom govoru Sveti Otac kazao je kako bi se rješavanje današnje krize vjere moglo činiti jednostavnim kroz prepuštanje velikih egzistencijalnih pitanja tehnološkoj kulturi koja bi trebala odgovoriti na svaku potrebu. Ipak, suhoća duha ne prestaje ni kada je preplavljena ponudama hipermedijskih i potrošačkih društava koja razvodnjavaju Evanđelje, svodeći ga na jedno mišljenje među mnogima, umjesto da ga pokažu kao put koji daje smisao životu. Pritom je pogrešno oslanjati se na trenutačni konsenzus ili društvenu relevantnost; naprotiv, potrebno je približiti se budućim vjernicima, onima koji kada otkriju tajnu istinske sreće prihvaćaju Evanđelje bez predrasuda i više ga ne napuštaju.

Valja nastaviti naviještati nadu

Prvi dio Papina govora bio je posvećen nedavnom velikom poslu koji je Dikasterij obavio tijekom Jubileja nade. Taj organizacijski napor pretvorio se u radosnu dobrodošlicu više od 33 milijuna hodočasnika koji su stigli u Rim, uz posebnu pozornost posvećenu duhovnoj dimenziji koja je obilježila cijelu Svetu godinu. Sveti je Otac istaknuo da je nada 'najmlađa sestra' među krepostima, ali za kojom svijet žeđa više nego ikada te koja tiho podupire druge dvije 'starije' kreposti: vjeru i ljubav. Pritom je istaknuo:

„Nemojmo, dakle, prekidati to naviještanje koje je poduprto obećanjem Gospodina Isusa da će uvijek ostati s nama; ono postaje vidljivo u svjedočanstvu koje smo pozvani pružati kako bismo bili učenici vjerni njegovoj riječi.“

Ne podcjenjivati krizu vjere

Rimski biskup je rekao da je evangelizacija temeljni uvjet svakog djelovanja opće Crkve i pojedinih mjesnih zajednica. Samo tako Crkva može ponovno vidjeti da je obnovljena u svojoj ljepoti te u potpunosti izraziti vlastitu vjerodostojnost, pružajući nadu koja nije utopijski prijedlog, nego konkretno svjedočanstvo njezinoga poziva na ljubav i istinu. Papa je pritom dodao:

„Ne možemo podcijeniti činjenicu da je kriza vjere, osobito u zemljama Zapada, zajedno s drugim društveno-kulturnim čimbenicima dovela do raširene vjerske ravnodušnosti. Mnogima se vjera više ne čini važnom za njihov život. Postoji skrivena opasnost, koja se ne prepoznaje uvijek u svojoj ozbiljnosti, da može nestati dašak onoga što je zaista ljudsko, a to je potraga za smislom. Velika egzistencijalna pitanja ostaju bez odgovora, dok se širi tehnološka kultura koja bi trebala odgovoriti na svaku potrebu.“

Evangelii gaudium kao kompas

Susresti Isusa znači dati vlastitom životu puninu smisla i vrijednosti – dodao je dalje Petrov nasljednik podsjećajući da nitko ne može zamijeniti Crkvu u toj temeljnoj zadaći pružanja pouzdanih temelja za budućnost čovječanstva. Stoga je pozvao da se kao kompas upotrebljava apostolska pobudnica „Evangelii gaudium“ pape Franje jer ona ne uvodi samo nove sadržaje, nego ponovno usmjerava sve prema „kerigmi“, odnosno evanđeoskom navještaju kao središtu kršćanskog i crkvenog identiteta. Pritom je potaknuo prisutne:

„Stoga i vas pozivam da ponovno uzmete „Evangelii gaudium“ kao polazište u svom radu na svim razinama, kako biste promicali kristocentrično i kerigmatsko poslanje koje proizlazi iz susreta s Kristom koji može preobraziti život.“

Zahtjevi mladih za duhovnošću

Papa Lav se potom u govoru osvrnuo na činjenicu da se danas u evangelizaciji pojavljuje snažna potreba za duhovnošću među mladima, koja se posebno jasno očitovala tijekom Jubileja posvećenog njima:

„Nova generacija nema predrasuda prema Evanđelju; naprotiv, mnogi, kada ga ponovno otkriju, žele ga bolje upoznati, jer osjećaju da se u njemu skriva tajna istinske sreće.“

Dodao je stoga da je to poruka koju trebamo naviještati oslanjajući se prije svega na vodstvo Duha Svetoga, više nego na učinkovitost struktura, društvenu relevantnost ili konsenzus koji se može dobiti u određenom trenutku.

Problemi hipermedijskog društva

Prenošenje Isusove poruke u svijet - primijetio je nadalje rimski biskup - danas znači suočiti se s dinamikama koje su se duboko promijenile u odnosu na prošle generacije, sve do prekida samog prenošenja vjere u nekim dijelovima svijeta. Pritom je dodao:

„Uzroci takve situacije su poznati i mnogostruki; ono što iz toga proizlazi kod mladih generacija jest duhovno siromaštvo, nedostatak motivacije i sredstava kako bi u punoj slobodi moglo sazrijevati ono prianjanje uz vjeru koje daje smisao životu.“

Papa je također istaknuo da se možemo suprotstaviti tim problemima kroz brojne i raznolike izraze života kršćanske zajednice, koji slušaju i razgovaraju s mladima:

„Prevladavajuće kulturno ozračje u hipermedijskim i potrošačkim društvima smanjuje sposobnost strpljivog učenja i mukotrpnog osobnog hoda u potrazi za istinom, s ustrajnošću i kritičkim duhom. U svakoj poruci postoji rizik da bude shvaćena kao tek jedno mišljenje među mnogima.“

Ljudi koje je dotaknuo Bog

Vjera se, dakle, prenosi ponajprije kroz susret, proživljenu radost i dosljednost Evanđelju – istaknuo je Petrov nasljednik te dodao:

„Nije moguće učiniti kršćanstvo privlačnim kroz razvodnjavanje sadržaja i ublažavanje zahtjeva, nego kroz ponizno i hrabro svjedočenje onoga koji je put, istina i život, koji je obratio i posvetio mnoge ljude.“

Pritom je citirao papu Benedikta XVI. ističući da su nam u ovom trenutku povijesti potrebni ljudi koji, kroz prosvijetljenu i proživljenu vjeru, čine Boga vjerodostojnim u ovom svijetu; potrebni su ljudi koje je dotaknuo Bog, kako bi on mogao ponovno doći među ljude – zaključio je Papa te dodao:

„Svetost života stoga ostaje uvijek najuvjerljiviji oblik ljepote kršćanske vjere, koji nadilazi vremena i nudi se svakoj kulturi.“

Praćenje katekumena i krizmanika

Sveti se Otac na kraju govora osvrnuo na važnost kateheze, pozivajući na posebnu pažnju prema katekumenima koje moramo nastaviti pratiti i nakon što prime sakramente, pružajući im okruženje u kojem će pronaći odgovor na očekivanja koja su ih dovela do prianjanja uz Krista i uz njegovu Crkvu. Istu pažnju – zaključio je papa Lav XIV. – trebamo posvetiti i krizmanicima, pružajući im učinkovite prijedloge kroz osobnu pažnju prema svakome, kao odraz Gospodinove jedinstvene i osobne ljubavi. (kta)