Vatikan /Bruxelles · 18. stu. 2026.Papa i Vatikan
Papa Lav XIV. progovara o umjetnoj inteligenciji, a Bruxelles sluša – Crkva u raspravu unosi dimenziju koju cijene dionici diljem političkoga spektra, piše KNA.
Kad je papa Lav XIV. u svibnju predstavio svoju prvu encikliku, mnoge je iznenadio odabranom temom: umjetnom inteligencijom. U enciklici pod naslovom „Magnifica humanitas“ on poziva na strože smjernice za umjetnu inteligenciju, ne demonizirajući pritom samu tehnologiju. Šest mjeseci kasnije, taj je dokument stigao na mjesto iz kojega proizlazi većina propisa o umjetnoj inteligenciji u Europi: u Bruxelles.
Europska unija je svojim Aktom o umjetnoj inteligenciji (AI Act) uspostavila prvi sveobuhvatni regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju na svijetu. On je stupio na snagu 2024. godine. U svibnju je Europska komisija pozdravila Papine pozive. „U potpunosti se slažemo s vizijom Svetoga Oca, pape Lava XIV., te s potrebom za snažnim pravnim okvirom za umjetnu inteligenciju“, izjavio je tada glasnogovornik. Istaknuli su da EU već čini upravo to: „Štitimo maloljetnike u internetskome prostoru i zabranjujemo sustave umjetne inteligencije koji iskorištavaju najranjivije.“
Papa Lav poziva zakonodavce da utvrde dobna ograničenja za djecu te da pružatelje digitalnih usluga učine odgovornima za zaštitu maloljetnika. Upozorava na sveprisutan nadzor i vrjednovanje ljudskoga ponašanja. Takozvano „društveno bodovanje“ – sustav u kojemu se pojedinci prate i ocjenjuju na temelju svoga ponašanja – zabranjeno je unutar EU-a.
Crkva nastoji utjecati na politiku EU-a o umjetnoj inteligenciji
Ova enciklika nije tek popis zakonodavnih zahtjeva; Papa njome želi potaknuti širu raspravu o prilikama i rizicima koje donosi umjetna inteligencija. Biskup Paul Tighe jedan je od onih koji tu raspravu prenose u Bruxelles. U listopadu je tajnik Vatikanskoga dikasterija za kulturu i obrazovanje predstavio ključna načela papinskoga dokumenta pred Europskim parlamentom. Poziv je uputio talijanski zastupnik u Europskome parlamentu Nicola Zingaretti koji uime Kluba zastupnika Progresivnoga saveza socijalista i demokrata radi na zakonodavstvu vezanome uz razvoj umjetne inteligencije. Događaju je prisustvovalo oko 180 ljudi, uključujući zastupnike u Europskome parlamentu, njihove suradnike i novinare.
Tighe se založio za to da se u središte rasprave stave ljudska bića i opće dobro. Istaknuo je da svatko tko promišlja o umjetnoj inteligenciji mora uzeti u obzir kako ona mijenja svijet i koji bi ciljevi trebali usmjeravati njezin razvoj. Naglasio je da je pri rješavanju takvih pitanja ključno ne samo saslušati glasove iz političke i tehnološke sfere, već uključiti i one koji bi mogli postati žrtve takva razvoja. Tijekom posljednjih šest mjeseci Tighe je primijetio velik interes za stajalište Crkve o umjetnoj inteligenciji; stoga je potaknuo predstavnike Crkve da se uključe u te rasprave na svim razinama.
Umjetna inteligencija: Biskupi bilježe značajan odjek
Mariano Crociata, predsjednik Komisije biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), sa svojim timom bavi se ovom temom u političkim krugovima u Bruxellesu. Dokument „Magnifica humanitas“ privukao je znatnu pozornost, izjavio je Crociata. „Trenutačno svjedočimo nečemu sličnom onome što se dogodilo 2015. godine s enciklikom pape Franje 'Laudato si’, kada su političke skupine, institucije, donositelji političkih odluka i drugi dionici – kako vjerski, tako i oni koji to nisu, katolici i nekatolici – u tome dokumentu pronašli nadahnuće za političke mjere koje u središte stavljaju ljudsku osobu“, istaknuo je biskup. U enciklici „Laudato si“ iz 2015. godine, papa Franjo bavio se pitanjima okoliša i zaštite klime.
Papinski dokument stigao do Europskoga parlamenta
Iako nisu svi donositelji politika u Europskome parlamentu upoznati s enciklikom o umjetnoj inteligenciji, interes za nju nadilazi stranačke podjele. Socijaldemokrat Zingaretti opisao je encikliku kao važan poticaj za promišljanje o vrsti tehnološkoga razvoja koji bi trebalo poticati u Europi – „umjetnoj inteligenciji koja služi čovječanstvu, jača ljudsko dostojanstvo i autonomiju te pridonosi općemu dobru“.
Na događaju koji je organizirala COMECE, posvećenome enciklici o umjetnoj inteligenciji, potpredsjednica Europskoga parlamenta Antonella Sberna istaknula je vrijednost perspektive Crkve za zakonodavni proces. Ova talijanska zastupnica u Europskome parlamentu – članica desne nacionalističke stranke „Fratelli d'Italia“ – napomenula je da je Crkva bliska ljudima te da je dobro upoznata s njihovim stvarnim problemima i potrebama.
Izvori unutar Kluba zastupnika EPP-a također su ukazali na to da ova enciklika privlači veću pozornost nego prethodne izjave Crkve. Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, postoji izraženija potreba za smjernicama i okvirima tumačenja izvan sfere politike, u usporedbi s drugim pitanjima.
Biskupi vide EU u pionirskoj ulozi
U međuvremenu, biskupi iz EU-a potiču Uniju da preuzme vodeću ulogu u reguliranju umjetne inteligencije. To su istaknuli u Izjavi objavljenoj tijekom svoga plenarnoga zasjedanja prije nekoliko tjedana. Na taj se način enciklika prevodi u konkretan politički mandat: poticanje tehnološkoga napretka koji služi čovječanstvu, poštuje ljudska prava i štiti mir.
(kta)
Vatikan /Bruxelles · 18. stu.
Pucallpa · 16. stu.
Zadar · 18. stu.
Široki Brijeg · 17. stu.
Waiblingen/Ebingen · 17. stu.