Izložba povodom 100. obljetnice izgradnje katoličke crkve Presvetog Srca Isusova u Foči

U orginazaciji župe Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje i Muzeja „Stara Hercegovina" u Foči u ponedjeljak, 19. svibnja 2014. s početkom u 11 sati u muzeju „Stara Hercegovina" u Foči bit će upriličeno otvaranje izložbe povodom 100. obljetnice izgradnje katoličke crkve Presvetog Srca Isusova u Foči na Drini po projektu Antona Möllera, arhitekta iz Češke.

Tom prigodom će biti predstavljena i knjiga-monografija „Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju“, autora Antona-Tonija Šarca iz Mostara, profesora u Katoličkom školskom centru u Banjoj Luci. U knjizi se daje kratak pregled iz povijesti i života Crkve u tim krajevima od staroga i srednjega vijeka, turskoga razdoblja i drugih vladara. Knjiga sadrži i faksimile važnijih arhivskih dokumenata kao i bogatu foto-dokumentaciju. Izložbeni panoi u slici i riječi sažeto i zorno prezentiraju samu knjigu, a ureditelj izložbene postavke ujedno je autor knjige.

Don Ante Luburić, župnik nevesinjski o crkvi u Foči

Želja za crkvom. Davne 1886. god. katolici Foče utemeljili su prvi Odbor za izgradnju crkve i počeli prikupljati milodare za njezinu gradnju. Međutim, ubrzo je sve moralo stati, jer zemljišta za crkvu nisu imali, a ni razumijevanja tadašnjih mjesnih vlasti. Ali kako čežnja za izgradnjom vlastite crkve nikada nije utrnula, a bogoslužja su se do tada održavala u jednoj za to preuređenoj prostoriji mjesne vojarne, fočanski se katolici 1911. godine odlučuju na izgradnju. Te su godine utemeljili novi Odbor za gradnju crkve i uputili zahtjev za njezino odobrenje.

Arhitekt Möller. U kolovozu 1911. godine arhitekt Anton Möller, iz Varnsdorfa u Češkoj, na zahtjev Odbora, izradio je projekt za katoličku crkvu u Foči. No sve je moralo čekati dok se ne osigura zemljište za izgradnju.

Zemljište za gradnju. I nakon gotovo tri prošla desetljeća traženja da kupe neko povoljno mjesto u Foči za gradnju crkve, fočanski su katolici 1912. bili primorani obratiti se čak carskomu dvoru u Beču. Stoga je izaslanstvo dvora doputovalo u Foču te od civilnih vlasti zahtijevalo da se, u samom središtu grada, pronađe mjesto za izgradnju crkve. Gradske vlasti nisu mogle nikoga nagovoriti da pristane prodati svoje zemljište za crkvu, pa je osobno intervenirao car i kralj Franjo Josip I.

Međutim, priznati Bečkomu dvoru da nitko ne želi prodati svoje zemljište za izgradnju katoličke crkve, nije se moglo. Tada fočanski gradonačelnik Zulfikarpašić odluči dati svoje zemljište (oko 6.000 m²) u središtu grada.

Pomoć. Nakon što je isposlovana lokacija za crkvu, sredstva za izgradnju počela su pristizati sa raznih strana. Priloge po Bosni i Hercegovini prikupljao je Fočak Alois Vinšalek, katolik češke narodnosti. Znatna je sredstva dao sam car Franjo Josip I., kao i princeza od Burbona - grofica Bardi.

Blagoslov. Dana 18. kolovoza 1913. postavljen je i blagoslovljen temeljni kamen. Već sljedeće, 1914. godine, crkva je bila dovršena, kada su na njezin toranj postavljena “tri krasna zvona”. Katolički je puk u Foči zvona postavio na obljetnicu blagoslova temeljnoga kamena, 18. kolovoza, 1914. godine.

Stara i nova crkva. Tada izgrađena katolička crkva Presvetoga Srca Isusova bila je nasljednica srednjovjekovne katoličke crkve sv. Marije (sv. Gospe), izgrađene najkasnije u 12. stoljeću, a srušene u 16. stoljeću. Tako je nova crkva, izgrađena u secesijskom stilu, sa svojim prekrasnim zvonikom, “uistinu veličanstvena građevina”, onda smještena u aleji jablanova, davala posebno obilježje ovomu gradu na dvjema rijekama sve do 1943. kada je, zračnim bombardiranjem grada, teško oštećena.

Rušenje nove crkve. Nakon Drugoga svjetskog rata, 1947./48., mjesne vlasti donose odluku o potpunu uklanjanju ruševina. U prosincu 1954. godine Državni sekretarijat za poslove opće uprave i budžet NRBiH, unatoč protivljenju Biskupskoga ordinarijata u Mostaru i mjesnih katolika, donosi dekret kojim je dopuštena potpuna eksproprijacija zemljišta na kojem je stajala katolička crkva. Danas nema ni gimnazije radi koje je eksproprijacija izvršena!

Tako je od rušenja crkve i uklanjanja ruševina prošlo gotovo sedam desetljeća, a i od oduzimanja zemljišta na kojem je stajala trideset godina kao ukras grada prođe šezdeset godina. Kroz sve to vrijeme, do naših dana, fočanski su katolici bili bez svoje crkve, čuvajući vjeru u srcu.  

Iako Möllerove crkve u Foči više nema, kao župnik župe Velike Gospe u Nevesinju, kojoj pripada i Foča s Čajničem, osjećam obvezu da se uz 100. obljetnicu izgradnje crkve jednom prigodnom izložbom podsjetimo na njezino postojanje i značenje kao i na njezina arhitekta Antona Möllera i druge osobe koje su vodile brigu oko ostvarenja ovoga – za ono vrijeme – doista velika pothvata. (kta)

foto