Biblijski komentar misnih čitanja u godini A

Onamo u vjeri i mi putujemo, ohrabreni njihovim zagovorom i primjerom

1. studenoga - svetkovina svih svetih:


Uto, 06. Listopad 2020.

Kršćani Istoka slavili su od 4. stoljeća spomen svih svetih mučenika 13. svibnja ili u nedjelju nakon Duhova. Rimski car darovao je papi Bonifaciju IV. (608-615) velebnu građevinu rimskog Panteona, koji već sto godina nije služio kao poganski hram. Papa je 13. svibnja 609. dao na 28 kola prenijeti kosti mučenika iz katakombi, sahraniti ih u Panteonu i posvetio je tu građevinu u crkvu svih svetih mučenika. Kroz sto godina razvilo se štovanje svetaca koji nisu mučenici, pa je papa Grgur III. (731-741) u bazilici sv. Petra na vatikanskom brežuljku dao sagraditi kapelu svih svetih. U njoj su se slavili svi sveti l. studenoga.
Papa Grgur IV. (828-844) odredio je da se u cijeloj Crkvi slavi jedan spomen svih svetih, i to 1. studenoga. Povjesničari kažu da je jedan od razloga za taj datum (a ne 13. svibnja) bolja mogućnost ishrane hodočasnika koji su dolazili u Rim.
Smisao svetkovine vidimo u molitvama dana: u zbornoj ističemo da zajedno slavimo zasluge svih svetih i prosimo da nam Bog udijeli veće obilje svoga milosrđa što je više naših zagovornika u nebu. U darovnoj prosimo da se zauzmu za naše spasenje sveti koji su već postigli besmrtnost. U popričesnoj molimo da kao putnici na zemlji napredujemo u svetosti.
Saborska obnova donijela je novo predslovlje ove svetkovine u kojoj je istaknuta povezanost Crkve na putu zemaljskom sa svetima u nebu, koji su Crkva na cilju nebeskom:
"Danas slavimo tvoj sveti grad,
svoju domovinu, nebeski Jeruzalem;
ondje te zauvijek hvale preobraženi udovi Crkve,
naša braća i sestre u slavi;
onamo u vjeri i mi putujemo,
ohrabreni njihovim zagovorom i primjerom."

Ubijelili su haljine svoje u krvi Jaganjčevoj (Otk 7, 2-4.9-14)

Otkrivenje u poglavljima 4. do 22. sadrži apokaliptička viđenja Ivana vidioca. Sveti vidjelac želi ojačati progonjenu braću i sestre u Maloj Aziji potkraj prvog stoljeća te njima i svim kasnijim čitateljima otkriti smisao povijesti u kojoj se Zmaj sa svojim sljedbenicima bori protiv Jaganjca i njegovih sljedbenika. Poglavlje 7. nastavak je viđenja knjige sa 7 pečata "iznutra i izvana ispisane" (5,1) koja je simbol povijesti svijeta. Između otvaranja 6. i 7. pečata Ivan vidi 4 anđela koji spremaju eshatonsku nevolju, ali bivaju zaustavljeni dok se na čelima ne obilježe sluge Božje i sljedbenici Jaganjčevi.
"Opečaćeni su" iz "svih plemena sinova Izraelovih" (r. 3) te "veliko mnoštvo... iz svakog naroda i plemena i puka i jezika" (r. 9). U ovom viđenju Ivan najavljuje posebnu brigu Božju za povijesnu Crkvu, sastavljenu od krštenika iz različitih naroda svijeta. Drugi dio viđenja prikaz je nebeskog bogoslužja, gdje proslavljeni mučenici, stradali u progonima od rimske poganske vlasti, pjevaju zajedno s anđelima uskrslom Kristu, simbolski predstavljenom u Jaganjcu.
Sveci u nebu odjeveni su u bijele haljine, s palmama u rukama. To je pobjednička boja i pobjednički znak. "Nevolja velika" iz koje su oni došli jest državni progon kršćana, a onda kroz povijest to je i svaki ljudski život, jer i u državi naklonjenoj kršćanstvu nije lagano biti dosljedni kršćanin.
Za vjernike na proputovanju zemaljskom i za one koji su već stigli u nebesku slavu svojstveno je da su "oprali svoje 417 haljine i ubijelili ih u krvi Jaganjčevoj" (r. 14). Ovaj izraz podsjeća na krštenje kao životno pranje vjerničkim oslanjanjem na Krista raspetog i uskrslog. Ef 5, 26 zove sakrament pristupa Kristu i Crkvi "kupelj vode uz riječ" a Tim 3, 4 "kupelj novog rođenja i obnavljanja po Duhu Svetom". Oprati životne haljine znači prihvatiti oproštenje grijeha koje Bog nudi po Kristu u Crkvi. "U krvi Jaganjčevoj" odnosi se na euharistiju kao sakrament kojim kršćani pod predsjedanjem zaređenog predstojnika uprisutnjuju smrt i uskrsnuće Kristovo. -Ovo čitanje u našoj misi znači da su sveci - proglašeni i neproglašeni - postali blizi Bogu i ljudima ostvarujući u životu krsnu posvećenost i hraneći se na gozbi tijela i krvi Kristove.

Vidjet ćemo ga kao što jest (1 Iv 3, 1-3)

Ovo je početak odsjeka s poticajima na život dostojan sinova i kćeri Božjih. Ljubav koju nam je "Bog darovao" jest dioništvo na sinovstvu Isusa, jedincatog Sina Očeva. Isus raspeti i uskrsli neopoziv je znak i sredstvo ljubavi Božje prema svim ljudima. "Svijet nas ne poznaje zato što ne poznaje njega" - utjeha je obespravljenim i zapostavljenim kršćanima u ondašnjoj rimskoj državi. Ako je Učitelj bio zapostavljen, mogu biti i učenici. Udioništvo u Isusovu sinovstvu nije tek budući dar u vječnosti: "Sad smo djeca Božja!" Tko je krsnom vjerom pridružen Kristu te se hrani njegovom riječju i sakramentima, on jest dionik Isusova sinovstva već na ovom svijetu. To pretpostavlja vršenje Isusovih odredaba, što znači teženje za svetošću koja je krštenjem darovana i zadana.
Dostojanstvo Božjih sinova i kćeri očitovat će se potpuno i postat će neizgubivo tek po završetku zemaljskog proputovanja, u eshatonu: "Kad se očituje, bit ćemo mu slični, jer vidjet ćemo ga kao što jest!" "Vidjeti" ovdje znači biti pripušten u Božju blizinu, iskustveno doživljavati Božju dobrotu i milosrđe. Živjeti s takvom nadom, znači čistiti se od ljudskih nedostataka, a i to je izraz težnja za svetošću na koju su u Crkvi pozvani svi krštenici. Takvu svetost postižu vršenjem svojih ljudskih i vjerničkih dužnosti, obdržavajući kao vrhunsku zapovijed ljubav prema Bogu i ljudima.

Podnošenje određenih stanja i poduzimanje određenih akcija (Mt 5, 1-12)

Blaženstva su u današnju liturgiju uvrštena kao put k svetosti kojim su išli današnji slavljenici i poticaj nama vjernicima na zemlji da idemo njihovim stopama. Sveci i svetice - proglašeni i neproglašeni - naša su braća i sestre u slavi koji nas potiču svojim primjerom i pomažu svojim zagovorom.
Blaženstva su izraz Isusova pounutarnjenog i eshatonski usmjerenog ćudoreda. Za razliku od farizeja, koji su naglašavali obdržavanje izvanjskih propisa radi snošljivog življenja na zemlji i Božjeg blagoslova u zdravlju i dugom životu, Isus traži moral srca. Sam Isus je siromah koji pokazuje da u svakoj životnoj situaciji čovjek može ostati otvoren Bogu i bližnjemu. On je ožalošćeni koji u Bogu traži i nalazi utjehu; krotki koji ne obavlja nasilno svoje životno poslanje; gladan i žedan pravednosti kojega će Bog nasititi; milosrdan, čist srcem, mirotvorac, nevino progonjen. Zato su blaženstva njegov program i primjer pounutarnjenog i eshatologiziranog ćudoreda.
Ključno je prvo: siromasi duhom. Ono s tri sljedeća, koja su zapravo podvrste religijski prihvaćenog siromaštva, predstavlja određena stanja koja su nezaobilazna a čovjek u njima može raskinuti ovisnost o Bogu i ljudskoj braći i sestrama. Tko ta stanja prihvaća strpljivo, njegovo je kraljevstvo nebesko. Bog u njemu već sada milosno vlada, a u eshatonu će ga kvalitetno utješiti. Ispunit će cilj njegova životnog putovanja. Nasitit će ga životnim smislom, što ne može dati zemaljska hrana i piće.
U drugom dijelu određene su akcije koje vjernik može i treba poduzimati. Ovdje je ključno blaženstvo o čistima srcem koji će Boga gledati. Farizeji su bolesno naglašavali vanjsku čistoću, odvojenost od pogana i grešnika, pranje zdjela, subotnji počinak, post. Isus traži unutarnju čistoću srca i nakane. Tko djeluje iz takvog srca, Boga će gledati, jer je već sada u prijateljstvu s Bogom i fizička smrt neće raskinuti to prijateljstvo. Među akcijama koje je Isus poduzimao i koje preporučuje svojim sljedbenicima jest miran suživot i izmirivanje ljudi. One koji mir čuvaju i miru pridonose Isus uzdiže na rang svojih odnosa s Ocem: "Oni će se sinovima Božjim zvati!" Makar i ne pripadali izričito među Isusove sljedbenike, svi koji pravi i trajni mir izgrađuju sinovi su i kćeri Božje.
Blaženstva su poziv na rast u svetosti koja nam je svima darovana i zadana.

Novi Travnik: Služena sveta misa uoči obilježavanja mučeništva Drinskih mučenica

Novi Travnik,  Čet, 23. Ruj. 2021.

Novi Travnik: Služena sveta misa uoči obilježavanja mučeništva Drinskih mučenica

Večeras. 23. rujna 2021., je u crkvi Presvetog Trojstva u Novom Travniku služena sveta Misa uoči obilježavanja 80.godina mučeništva i 10.godina beatifikacije Drinskih mučenica. 

Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije proslavio 50 godina postojanja

Split,  Čet, 23. Ruj. 2021.

Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije proslavio 50 godina postojanja

„Caritas je mjesto susreta ljudske mizerije i Božjega milosrđa“

Glazbena priča u čast Petra Barbarića

Sarajevo,  Čet, 23. Ruj. 2021.

Glazbena priča u čast Petra Barbarića

Život Časnog sluge Božjeg Petra Barbarića opjevan je na prigodnom CD izdanju

Iz tiska izišao novi broj Katoličkog tjednika

Sarajevo,  Čet, 23. Ruj. 2021.

Iz tiska izišao novi broj Katoličkog tjednika

Čitajte Katolički tjednik i portal nedjelja.ba, glasove nove evangelizacije.